ZEMLJOPIS    LIVNA    I    OKOLICE

Polje

       Livanjsko polje je kraška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim blatom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu. Ždralivac je jedan uski prijevoj kojim Livanjsko polje, između zadnjih obronaka Dinare i Šatora, prelazi u Grahovo polje.

Na istoku centralnog dijela Livanjskog polja, ispod visokih i strmih, gotovo okomitih litica Crvenice, uz vrelo brze, hladne i bistre rijeke koja je po tim karakteristikema i dobila ime Bistrica, nalazi se eponimno i najveće naselje na tom polju - grad Livno. Uz rubove Livanjskog polja smještena su brojna livanjska sela.

Planine

Livanjsko polje od Dalmacije odvajaju Dinara i Kamešnica, od Duvanjskog polja Midena, Grabovica i Tušnica, a od Glamočkog polja Krug, Golija, Staretina i Šator. Prema Kupreškom polju je naša najviša planina Cincar. Za čistih i prozračnih dana, a takav je veći dio godine u ovom kraju, sa Cincara se, preko Kamešnice, vidi Jadransko more. Planina Dinara puna je kontrasta; tu su velike ravnice, šume, livade i nepregledni kamenjar pun jama i pećina.

Rijeke

S istočne strane polja teku livanjske rijeke Bistrica (3 km), Sturba (14.5 km) i Žabljak (4 km). Te tri rijeke su se u polju ispod Suhače i Prispa nekad sjedinjavale u Plovuču koja je dalje tekla ravninom livanjskog polja do Ćaića i tamošnjih ponora u podnožju Dinare. U novije vrijeme vode ovih rijeka sustavom kanala odvode se u retenciju "Lipa", odnosno akumulaciju "Buško jezero."

Jezera

U novije vrijeme na južnom dijelu Livanjskog polja formirano je najveće umjetno jezero u Europi, Buško jezero površine 50 kilometara četvornih. Premda je cijelo jezero smješteno na Livanjskom polju samo jedna trećina pripada Livanjskoj općini (treba razlikovati administrativne i prirodne granice). Uz selo Lipa nalazi se Lipsko jezero. Ispod zapadnih obronaka planine Tušnice je omanje jezero Mandek (ili Mandak).

Klima

Klima je umjereno kontinentalna s jakim vjetrovima, godišnjom temperaturnom amplitudom oko 18° C te velikim brojem sunčanih dana.

Promet

U prometnom smislu Livanjsko polje je oduvijek imalo veliku važnost kao prva velika točka u zaleđu srednjeg Jadrana i kao područje kojim su prolazile komunikacije što su povezivale unutrašnjost s jadransko-mediteranskim svijetom i njegovim kulturama, od prapovijesti sve do danas. Međunarodne oznake glavnih prometnica koje danas prolaze kroz Livno su M-15 - Glamoč, Priluka, Livno, Šujica i M-16 - Split, Kamensko, Livno, Kupres.

Stanovništvo

U samom gradu ukupno je bilo 10.028 stanovnika.

                                                                                                                                                                                      POVRATAK