|
Staro ime Golinjeva
Iako se značenje današnjega imena krije u njegovoj, sve manjoj goleti,
Golinjevo se nije oduvijek ovako zvalo. Vjerojatno je malo onih koji znaju
ili se uopće sjećaju da se Golinjevo nekada krilo pod imenom Vučić(i). Teško
je sa sigurnošću odgonetnuti značenje toga toponima. Međutim, objašnjenje
možemo potražiti u darovnici kralja Stjepana Ostoje. Naime, u to staro doba
običaj je bio da se po imenu gospodara tako prozivaju sve, rekli bismo,
bezimene stvari i mjesta. To možemo objasniti na primjeru obitelji Vukčić
Kosača. Otac Stjepana Vukčića ( Stjepan Vukčić Kosača je otac posljednje
bosanske kraljice Katarine Kotromanić ) zvao se Vuk Hranić. Njegovo ime (
Vuk ) automatski je postalo prezime ( danas bi se to reklo "po ocu"). Tako
se sin umjesto da se npr. zove Stjepan Hranić, jednostavno prozvao Stjepan
Vuk(čić).
Pretpostavlja se da je slično značenje vezano i za ime Vučić(i). Naime,
gospodar Miša je, po navedenoj darovnici, Vučiha Mratinović; ako je on imao
sina (deminutivom bi se zvao Vučihnić odnosno ako ih je više Vučihnići ),
kasnije mu je, kada je ovaj postao njegovim nasljednikom, u leno ostavio
današnje Golinjevo. Tako mu je tada promijenjeno ime (ako ga je uopće prije
Golinjevo tada imalo) najvjerojatnije u Vučihnić. Narodski je lakše kasnije
bilo izgovarati bez onog (hn) pa je odatle postalo Vučić(i).
 |
Povijest Golinjeva
|
Povijest |
|
Vrtlog povijesnih zbivanja što se odigrao u ovom kraju nije mimoišao
ni selo Golinjevo.
Još u davno pretpovijesno doba Golinjevo je bilo dobro napučeno, na
što upućuje postojanje refugija na gradinskom kompleksu "Orlovača"
(iznad Velagića kuća) i "Popova Glavica" (iznad Mihaljevića kuća). Ove
dvije gradine, nema sumnje, kasnije su služile Rimljanima. Nakon Ilira
i Rimljana nastupilo je vrijeme rušilačkih provala Avara i Slavena
koji zasigurno nisu mimoišli ni ovaj kraj.
I dok tako iz tog pretpovijesnog i antičkog doba imamo barem u zemlji
mnogo ostataka koji svjedoče o životu ljudi tih davnih vremena, o
životu naših pređa nama bližeg srednjovjekovlja gotovo da i nemamo
nikakvih ostataka: tek nekoliko stećaka, na dva mjesta. Kod groblja
nedaleko Kuliševih kuća i ispod ceste ispod Berića kuca.
Kada je, međutim, riječ o pisanim vrelima, stanje je nešto drugačije.
Vjerojatno se ni jedno mjesto u barem bližoj okolici ne može pohvaliti
činjenicom kao Golinjevo: ovdje su "svoj dom" pronašle stare livanjske
plemićke obitelji Mihaljevića i Galešića. O njima su pisali Klaić i
Fermedžin...
|
Zemljopis Golinjeva |
|
Golinjevo je najjužnije selo općine Livno i granična točka
banjolučke biskupije, prema susjednoj općini Tomislavgrad i
Mostarsko – Duvanjskoj biskupiji. Proteže se smjerom SZ-JI.
Dugačko je od Puđina Briga do Cikojinih kuća (ispod kojih je
ta administrativna granica), oko 2,5km, a udaljeno od
središta matične župe – crkve u Podhumu – oko 4 km. Od grada
Livna Golinjevo je udaljeno oko 16 km. Prema Livnu graniči sa
selom Miši, a prema Tomislavgradu sa selom Prisoje. Kuće su
tipično zbijenog, a u novije vrijeme cestovnog i nešto
razbacanog tipa. U selu se nalazi katoličko groblje sa
kapelicom, te četverogodišnja osnovna škola. Budući da u selu
žive i muslimani, ovdje se nalazi i muslimansko groblje i
džamija. |
|
Stanovništvo
Prvi popis hrvatskog dijela pučanstva sela Golinjeva obavio je
biskup Dragičević davne 1743.godine. Po tom popisu, u selu je
živjelo 16 hrvatskih obitelji sa sveukupno 146 vjernika. Kroz
kasnija desetljeća koja su uslijedila, broj stanovnika je
uglavnom rastao da bi po popisu iz 1967. brojalo najviše
stanovnika, čak 874 (to je broj hrvatskog dijela stanovništva,
dok mi je broj muslimanskog dijela nepoznat pa ga ovdje
izostavljam, op.a.). Tih godina je selo Golinjevo sigurno imalo
preko 1200 stanovnika. Kasnije je uslijedio pad broja stanovnika
najviše zbog izgradnje akumulacije Buško jezero, a dijelom zbog
općeg trenda iseljavanja koji je zahvatio i ovaj kraj. Mnoge
obitelji su trbuhom za kruhom iselile u zemlje Zapadne Europe.
Danas je teško naći obitelj u Golinjevu iz koje bar netko nije
radio ili živio u zemljama Zapadne Europe.
Predratne, 1991. godine, broj Hrvata u Golinjevu je spao na 597.
Proporcionalno je opao i broj muslimana. |
|
Prezimena |
|
Golinjevo možemo podijeliti u 9 zaselaka. Ti zaselci se mogu
odrediti karakterističnim grupiranjem kuća. Nazivaju se obično
po najčešćem prezimenu u zaselku, a neka imaju i zasebna imena.
Ti zaselci su:
(od Livna prema Tomislavgradu)
1. Puđe
2. Kuliši
3. Galešići
4. Velagići
5. Salamuni
6. Mihaljevići
7. Čame
8. Žukovica
9. Cikoje
Postoje još kuće i skupine kuća koje nisu kategorizirane kao
zaselci, a najviše zbog toga što su izgrađene u novije vrijeme,
većinom uz cestu, pa im narod, s jedne strane, još nije
dodijelio posebno ime, a sa druge strane, zato što nisu građene
u obliku zbijenih skupina, pa kao takve ne čine cjelinu.
Danas prisutna prezimena u Golinjevu:
Bajraktarevići
Batinići
Berići
Brešići
Bulići
Cikojevići/Cikoje
Galešići
Jakeljići
Klišani
Kuliši
Magići
Mihaljevići
Milardovići
Puđe
Raškovići
Tirići
Topići
Velagići |
|
|
|