|
|
Brodovi
na vrhu Kamešnice
U
selima ispod Kamešnice sačuvala se
do naših dana predaja o alkama u
stijeni ispod vrha Konj, o koje su
nekad davno-davno brodovi vezani. Livanjski učitelj
Anton Hangi takve alke spominje u
stijenama iznad izvora Bistrice, u Dumanu, a
takve se priče vežu i za Gnjat
iznad Grakovca, za Tubolju (izmedu Buškog
blata - sada jezera i Duvanjskog polja)
i za stožer iznad Otinovca kod
Kupresa. Znanost, doduše, govori o nekadašnjem jezeru na prostoru današnjeg Livanjskog
polja, ali kako reče jedan drugi stari
livanjski učitelj Stjepan Ratković, te priče
o alkama su samo legende, jer se
nikakve alke ne mogu dovoditi u
vezu s tim jezerom - zato što u to
vrijeme niti je bilo lađa niti lađara.
. . |
Kako
je Buško jezero dobilo ime?
Kada
se usred ljetnih vrućina razina ovog
jezera spusti, ukaže se zelena površina polja,
a usred njega veliki pješčani sprud. Mještani
ga zovu Prisap (ili Kraljičin nasip). No,
najzanimljivije je ono što o njemu
priča narodna predaja. Legenda kaže
da je, dok je Buško Blato bilo
prvotno jezero, neka kraljica dala načiniti
nasip od jugozapada prema sjeveroistoku tako
da je veliki dio polja osušila. Priča
spominje kraljicu Bugu (odatle naziv Buško),
a kraljica Buga sestra je petorice prve
hrvatske po predaji poznate braće: Kluku,
Lobelu, Muhlu, Kosencu i Horvatu, te
sestri Tugi. Ovih sedmoro Hrvata
poveli su narod Hrvata iz njihove
pradomovine na ove naše strane...
|
Ustaše
u tursko doba
Glasovi o ustanku u Hercegovini (1875.
godine) pronosili su se velikom brzinom,
pa je i u Livanjskom kraju počelo bježanje
u planinu.
Ove odbjeglice turska je vlast
zvala "esekija", a oni sami sebe
''ustašama''. Glavno im je središte bilo
na Kamešnici. U jednoj dolini, zvanoj Kadijina bukva, bili su logori. Broj ustaša
varirao je od 500 - 2000 ljudi.
Na čelu svih ustaša bio je zapovjednik,
ali se ime te osobe držalo u
tajnosti.
Najpoznatije ustaše iz grada bili su: Niko Buro, fra
Bono Šarić, Ivo Badrov, Matko Markov,
Ivo Kutleša i Jandre Krezo, a sa
sela: Stipan Kovač, Niko Periša, Ivan Rogušić,
Mate i Ante Škoro, Ilija Pelivan i Mate Vidović.
Karlovac,
17. 07. 2003. god. (17.10.h).
OSTALE
ZANIMLJIVOSTI...
M.S.V.V. - Karlovac |
