|
O DJELU GABRIJELA JURKIĆA:
Od
početka Jurkićevo djelo je u kontinuitetu prožeto blagošću i poetičnošću
njegove prirode, iako ga najprije prikazuju kao "jednog od najvećih
i najosebujnijih ličnosti čitavog perioda" (1911-21.), a zatim ga
potiskuju na marginu kao "skromnog slikara svog kraja, arhajske
jednostavnosti gledanja". Činjenica je da je Jurkić svojim djelom i
osobnošću uvijek bio u suprotnosti sa strastvenošću i borbenošću
avangarde. Slučajnost ili sudbina odredila je njegovo slikarsko školovanje
u akademskom Beču.
Njegovo
prvo slikarsko razdoblje nakon studija ispunjeno je romantičarskim
raspoloženjem, inspiriran je krajolicima (Kod ovaca, Marina I), a
karakterizira ga i niz izvrsnih portreta gdje uspjeva duboko proniknuti u
biće sebi dragih i bliskih ljudi i tako ih približiti i samom promatraču
(Moja majka, Fra Eugen).
Od dvadesetih godina Jurkić se oslobađa akademskog
usmjerenja, postaje impresionistički slobodan, koristi se poentilističkom
tehnikom slikanja, uvodi više svjetla na platno (kao da ga je oslobodio
iz pukotine, jer ono je od početka prisutno). Slika efekte svjetla i
bijele boje (Impresija, Snježna idila), otvarajući širok spektar boja
(Dvije sestre u suncu). Kako je sam rekao dotaknuo je svijet koji nema
granica.
U svojoj možemo reći trećoj slikarskoj fazi, Gabrijel
slika bosanske krajolike, uspjevajući dočarati atmosferu određenog
trenutka, na bezvremenski način. Religioznost u njegovom djelu odražava
se upravo kroz slikanje prirode, a ne kroz religijske motive. Njemu se
priroda otvorila, tražio je ljepotu, dakle istinu i u tome je uspio.
Utočište
i mir nalazi u ateljeu franjevačkog samostana na Gorici. Tu umire i svoje
slike oporučno ostavlja samostanu, a time i samom gradu Livnu. Godine
1995. u prostoriji FMGG-a otvorena je galerija sa stalnim postavom slika
Gabrijela Jurkića, prema odabiru Ivice Šiška, akademskog slikara i
profesora na ALU u Zagrebu, uz podršku ministarstva za kulturu Republike
Hrvatske.
Osim
stalnog postava slika Gabrijela Jurkića, u prostorijama samostana izložene
su uz Gabrijelove i slike starih majstora, kao i suvremenih umjetnika
(Fra
A.Kaić, I. Šeremet, Lj. Lah, I. Šiško,...). |
|
