Naslovna | Magazin+online | Magazin+download | Korisni linkovi| Urednik

ALTERNATIVA
GLAZBA
GSM I TELEKOMUNIKACIJE
HRVATSKA
HUMOR
INFO-BLIND
INFORMATIKA I INTERNET
IZ VJERSKOG ŽIVOTA
KULTURA I SCENA
LJUDSKA PRAVA
ZDRAVLJE I PREHRANA
MEDIJI
OBRAZOVANJE
ONA
PRIČA
PSIHOLOGIJA
SPORT
STVARALAŠTVO
SVIJET
ZANIMLJIVOSTI
ZNANOST







ALTERNATIVA
Snimljen još jedan NLO iznad Paga?

Neobična svjetlost koja se pojavi na nebu uvijek izazove pozornost, pa je tako bilo i sa svjetlošću koja se pojavila nad Pagom u noći od 14. na 15. kolovoza oko 2 sata ujutro. Jaka, na trenutke vrlo blještava svjetlost pojavila se najprije na sjevernom dijelu neba, negdje iznad Karlobaga, a malo kasnije na istočnom dijelu neba, u smjeru Starigrada - Paklenice. Svjetlost je uglavnom stajala na jednome mjestu, a povremeno je, u pravilnim razmacima, mijenjala veličinu, od vrlo male, do tako velike da je više desetaka puta nadjačavala svjetlost i najjače zvijezde na nebu. Neobičnost pojave bila je i u tome što se povremeno stekao dojam da je vrlo blizu. Očevidaca ovog neobičnog fenomena je bilo dosta, svi su to sa znatiželjom promatrali sve do 3,45 sati kada je pojava nestala. Na jednoj od fotografija vidi se neobična svjetlost u usporedbi s najsjajnijom zvijezdom, a jedna je fotografija uvećana i na njoj se jasno vidi da je pojava imala pravilan oblik kružnice. Fotografije su napravljene digitalnim Canonom, model C8080WZ, sa zum-objektivom 150 mm, s digitalnim povećanjem. Je li ovo još jedan NLO iznad Paga ili ne teško je reći, ali pojava je bila zanimljiv i za sve one koji su to promatrali krajnje neobičan događaj.


GLAZBA
Francois Couperin

Francois Couperin, rođen je 1668. godine, te se smatra najznačajnijim potomkom velike glazbene obitelji Coupren. Njegov stric zvao se također Francois pa je zbog toga Coupren dobio nadimak Le Grand, - Couperin Veliki.

    1685. godine postaje orguljaš u San Germenu, a 1716. godine dobiva stalno namještenje Clavceniste na dvoru.

    Od njegovog opusa najznačajnije su svite za Clavecin, koje je sam nazvao Ordri. Ordri su svrstane u 27 svita, a ukupno u svitama ima oko 215 komada za Clavecin. Također za sve Clavceniste važan je udžbenik koji je couperin napisao: "L" Art Of Tuse De Clavecin" - Umjetnost Dodirivanja Clavecina.

    Isto tako, pisao je i komornu glazbu, Npr. , "Kraljevski koncerti" (danas se nažalost ovo djelo rijetko izvodi).

    U svojim komadima za Clavecin volio je slikati ljude koji su ga okruživali, pa je tako svaki njegov komad dobio svoje ime - tzv. Karakterni programski komadi. Njegovi komadi za Clavecin bili su velika inspiracija Johanu Sebastijanu Bahu, poznato je kako je Bah prerađivao neke Couperinove Komade.

    Preminuo je 1733 godine.

    Danas se njegove kompozicije rijetko izvode zbog nedostatka Clavecina i Clavecinista u Svijetu.

    Jedan od važnijih izvođača njegovih djela u ovo današnje vrijeme svakako je Clavcenist Viljem Cristi koji je snimio sve Couperinove svite za Clavecin. Valjda će s vremenom ovaj važan skladatelj izaći iz zaborava.

Olga Petrović


GSM I TELEKOMUNIKACIJE

GSM konferencija srednje i istočne Europe


Deveti godišnji skup telekom industrije središnje i istočne Europe "GSM in Central&Eastern Europe 2004" održat će se u Zagrebu 22. i 23. rujna, a uz brojne stručnjake mobilnih telekomunikacija okupit će predstavnike 16 mobilnih operatera i GSM organizacija iz 10-ak europskih zemalja.

    Glavna tema konferencije, koja će se održavati u zagrebačkom Hotelu Sheraton, je podjela i povećanje tržišnog udjela te dobiti na putu do treće generacije mobilnih komunikacija (3G). Bit će riječi i o uslugama koje operateri planiraju ponuditi u skoroj budućnosti, prepaid korisnicima (kojih je kod većine mobilnih operatera najviše), načinima naplate usluga te o ostalim aktualnim temama.

    Organizator konferencije je tvrtka "IBC Global Conferences", koja je u vlasništvu "The Informa Telecom Group". Hrvatski medijski pokrovitelj je magazin za mobilne komunikacije "Mobil".

    Sudjelovat će predstavnici telekoma Mađarske, Njemačke, Makedonije, Češke, Bugarske, Rumunjske, Latvije, Slovenije, Rusije, Litve, Estonije i Hrvatske.


HRVATSKA
Za zaštitu ekološko-ribolovne zone 114 plovila i 11 letjelica
No, iz tog režima, podsjetio je premijer Ivo Sanader, izuzete su zemlje Europske unije, pa tako i, primjerice Italija i Slovenija
  Od 3. listopada Hrvatska će započeti nadzor i zaštitu ribolovno-ekološkog pojasa na Jadranu, a za to je spremno 98 brodica, 16 brodova, šest aviona, četiri helikoptera i jedna bespilotna letjelica. Otkrio je to ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, kojeg je Vlada imenovala i predsjednikom svoje, osnovane, Koordinacije koja će usklađivati nadzor i zaštitu ribolovno-ekološko pojasa.

    No, iz tog režima, podsjetio je premijer Ivo Sanader, izuzete su zemlje Europske unije, pa tako i, primjerice Italija i Slovenija, ali nadzor svejedno počinje. Ministar Kalmeta objasnio da proglašavanje zaštićenog pojasa, bez obzira koje su zemlje iz njega izuzete, ne bi imalo smisla ako nadzor ne počne. On je najavio i to da će novoosnovana Koordinacija šest mjeseci nakon početka nadzora utvrditi načela za sustavno utvrđivanje nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog pojasa.

    U Koordinaciji je osim Kalmete još sedam ministara, a ona će se sastajati po potrebi, te obvezatno u slučaju većih pomorskih nesreća i onečišćenja na Jadranu.

 

 

 

Turizam: Najuspješnije od osamostaljenja

 

<> Vlada se bavila i rezultatima turističke sezone, koja je prema riječima premijera Sanadera, najuspješnija od osamostaljenja Hrvatske

    - Sve je prošlo bez incidenta, što je dokaz da je Hrvatska sigurna destinacija, napomenuo je premijer. Ministar Kalmeta, pak, misli da je hrvatski turizam dobio bitku s mediteranskim zemljama, jer je u Hrvatskoj zabilježen rast dok, primjerice Italija bilježi pad. Ministar financija Ivan Šuker te je tvrdnje želio potkrijepiti i brojkama pa je kazao da je u odnosu na kolovoz prošle godine u kolovozu ove godine proračun prikupio čak 15 posto više novca.

    Pokazatelj je to prometa za kolovoz, dok je prihod u srpnju bio manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, jer je u lipnju ove godine bila, kako reče Šuker "loša situacija".

 

<>Financijska policija početkom 2005.

On je kazao da će se morati razmisliti i o tome kako će se oporezivati individualni sektor, kojem se oporezuje stopom od 7,5 posto, ali ipak je još uvijek veliki broj onih koji izbjegavaju to plaćanje. Ministar Šuker najavio je i to da će od početka sljedeće godine s radom početi i financijska policija koja će se posebno baviti naplatom trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode.

    Vlada je donijela odluku i o tome da teretnim vozilima koji su u tranzitu kroz Hrvatsku bude zabranjeno prometovanje Podravskom magistralom. Zabrana će vrijediti do 1. rujna iduće godine dokad bi se se trebali utvrditi koridori za teški teretni promet u tranzitu kroz cijelu Hrvatsku.

    Vlada je usvojila i Pravilnik o obrascima u zemljišno-knjižnom postupku, kako bi se ubrzao i pojednostavio upis u zemljišne knjige, a radi toga će uskoro izdati i brošure s detljinim uputama. Građani su pozvani da svoje zahtjeve za upis predaju do početka sljedeće godine, od kada će se vlasnicima smatrati upisani u zemljišne knjige, pa će neuknjiženi vlasnici svoje vlasništvo morati dokazivati u parničnom postupku.

Jagoda MARIĆ

 



HUMOR
CIGARETA I ŠIBICA

Pita cigareta šibicu:

- Jel znaš nekog ko dobro puši?

Šibica:

- Ne! Meni je samo bitno da me neko dobro kresne!


INFO-BLIND

AnReader u Premanturi
U Edukacijsko-rehabilitacijskom kampu slijepih u Premanturi u sklopu Ljetnog druženja slijepe mladeži tvrtka "AlfaNum" iz Novog Sada održala je prezentaciju softvera "AnReader"; sustava za sintezu govora namijenjenog slijepima. 

    Prisutne je pozdravio Danko Butorac iz Hrvatskog saveza slijepih, a Predsjednik povjerenstva za informatiku Hrvatskog saveza slijepih Mario Perčinić predstavio je rezultate dosadašnjeg rada HSS-a na području informatike za slijepe. Te je istaknuo da je HSS razvio GLS (govorni Linux za sli­jepe), softver za korisnike koji nisu baš vični radu na računalu, kojim se brzo mogu svladati osnove poput čitanja e-maila, korištenja interneta i drugog. To je besplatan program i može se skinuti na web stranici

<> http://www.savez-slijepih.hr
INFORMATIKA I INTERNET

PC – JUČER, DANAS, SUTRA


Točno 12. kolovoza 1981., na tržištu SAD-a (a u Evropi nekoliko mjeseci kasnije) pojavilo se prvo osobno računalo. Bio je to IBM-ov Personal Computer (PC) model 5150, koji je sadržavao Intelov 8088 mikroprocesor i Microsoftov PC DOS 1.0. Aplikacije su mu bile ograničene na obradu teksta, tabela i nekoliko vrlo jednostavnih igrica, ekran je bio blještavo monokroman, a dimenzije poput onih kakve veće kutije, no unatoč svemu tome i cjeni koja bi danas odgovarala iznosu od oko 5000 USD, osobno računalo postalo je marketinška instant senzacija. Sigurno je da su upravo nepredvidivi diktati tržišta, odnosno golema jasno isprofilirana potražnja velikim dijelom odredile fantastično brz i golem razvoj industrije PC-a u proteklih dvadesetak godina koji je iznenadio čak i same tvorce ideje.

    Danas je širom svijeta instalirano nešto više od petsto milijuna PC-a. U nedavnom ispitivanju koje je proveo američki statistički ured Gallup pokazalo se da prosječni amerikanac tjedno kod kuće na PC-u provede 11 sati, a na poslu čak 22. Osobno je računalo našeg doba puno više od sredstva za obradu teksta odnosno podataka; PC je sredstvo informacije, komunikacije i zabave. Razvoj procesora, odnosno razvoj brzine rada te kvalitete audio i video signala računala brišu granice između computera, televizije, juke-boxa, sterea, kinematografa, foto-albuma, biblioteke, glazbenih instrumenata, telefona, ali i učitelja, čak i prijatelja... Computeri nam pjevaju, sviraju, ispravljaju pravopis, brišu geografske udaljenosti, prevode, prepoznaju nam glas, govore... «Pojava IBM-ovog PC-a na tržištu ne tako daleke 1981. omogućilo nam je da ostvarimo naš san: jeftin i jednostavan software za široku potrošnju», rekao je na proslavi dvadesetog rođendana PC-a u Californiji prvi čovjek Microsofta Bill Gates te nastavio: «Pa iako s neopisivom nevjericom gledamo na prvih dvadeset godina u životu osobnog računala, puno me više fascinira pomisao na sve ono što industriju PC-a očekuje u slijedećih dvadeset godina».

    Razvoj PC-a vjerovatno će paralelno ići na dva kolosijeka: onom tehnologije i onom desinga, koji će se ispreplitati i uzajamno uvjetovati. Dimenzije computera i dalje će se rapidno smanjivati, aplikacije će vjerojatno postajati sve «osobnije», a pohrana podataka će najvjerojatnije ići u smjeru globalnog; vrlo malo toga bit će samo naša, osobna informacija, a sve više toga bit će dio svijetske informatičke mreže. Mr. Joe Cutting, inženjer interaktivnih medija londonskog Muzeja znanosti, govori o potrebi za kreativnošću koja u svijetu informatičke opreme postoji na području desinga. Jer dok svi u tehnološkom smislu idu naprijed u sličnim smjerovima, prostora za individualnost upravo je na razini «sive kutije», čiji su dani sive bezličnosti zasigurno odbrojani. Sabine Van den Noortgate, belgijska nezavisna informatička konzltantkinja koja je među inima surađivala i s Larryjem Ellisonom iz Oraclea, vjeruje u Elisonovu viziju PC-a od 30 USD, koji će biti ograničen samo na interface i osnovni operativni software, dok će se sve ostale softwarske aplikacije «skidati» s mreže, na kojoj bi se ujedno pohranjivala i centralna memorija svih naših osobnih računala. Dakle, kao što sada pristupamo podacima s www-a, tako bismo jednog dana mogli pozivati i (sa drugima dijeliti) «cyber» osobne datoteke. Mogućih scenarija je bezbroj i kao i obično, budućnost će vjerojatno nadići sve što bismo sada, ovdje, s ove perspektive znanja i svijesti mogli smisliti. Kada je riječ o informatici, špekulirati jest možda nezahvalno i riskantno, ali je izuzetno uzbudljivo, jer malo je područja ljudske djelatnosti koje će u kratko vrijeme čovjeku donijeti toliko neočekivanog i korisnoga kao što je to razvoj PC-a, odnosno integracija PC-a i novih dostignuća u telekomunikacijama.


IZ VJERSKOG ŽIVOTA

DUHOVNI PORTRET ŽENE POSLIJE DVIJETISUĆITE GODINE

Otkako je zagrizlo onaj nesretni plod u raju, žena je počela tešku iscrpljujući bitku za vlastitu duhovnost. Mjenjajući svoj duhovni lik tijekom stoljeća od make i supruge u lik samostalne emancipirane žene koja sama bira muža, odlučuje hoće li imati djecu, hoće li hodati u ženstvenoj odjeći, žena burno i zakonito traga za identitetom i smislom. Što će se promijeniti u novom tisućljeću? Hoće li se žena možda vratiti u okrilje doma ili će postati toliko neovisna da će dovesti do kreze obitelji? Sve i da jesmo futurolozi bili bismo krajnje okrutni sa odgovaranjem. Posljednja vremena dakle ne donose ženi blistave izglede. Pritješnjena između samoživog muža i nepokornog djeteta, na meti razuzdanih muškaraca i bahatih, žena će skapavati u potrazi za ljubavlju koje neće biti te će se i sama prepuštati obmanjujući se iluzjama i surogatima ljubavi i istine. Pesimistično?


KULTURA I SCENA

BANALNOST PRETVORENA U UMJETNIČKO DJELO


 Jednog popodneva u pet sati oglasilo se zvono s ulaznih vrata, a De je ušao i sjeo. Nalio sam whiskey i otišao do dvije slike koje su bile okrenute prema zidu. Okrenuo sam ih, prislonio uza zid jednu pored druge i udaljio se ne bih li ih bolje osmotrio. Jedna od njih bila je boca Coca-Cole, s jedne strane ukrašena apstraktno-ekspresionističkim potezima. Druga je bila boca Coca Cole u crnobijeloj tehnici s istaknutim obrubima. Nisam rekao Deu niti riječ, ali znao je što želim saznati.

            “No, dobro, poslušaj Andy”,rekao mi je nakon što ih je razgledavao nekoliko minuta.”Jedna od njih je sranje, jednostavno smjesa svačega. Druga je izvanredna, ona je naše društvo, apsolutno prekrasna i gola. Uništi prvu i izloži drugu!”

To je popodne bilo značajno za mene. Boca Coca Cole i prijateljski savjet Dea, odnosno Emilea de Antonija, ljevičarski orijentiranog umjetnika i filmaša, tog su popodneva na svojevrstan način odredili put kojim će Andyja Warhola tijekom narednih dvadesetak godina pretvoriti u ikonu likovnog pokreta nazvanog pop art.

    Andy Warhol, pravim imenom Andrew Warhola, rodio se 6.kolovoza 1928. godine u Pittsburghu, u obitelji Rusina koji su početkom 20. stoljeća doselili iz Slovačke u Ameriku. Obitelj Warhola živjela je vrlo skromno u siromašnoj gradskoj četvrti zvanoj Ruska dolina. Andyjev otac Andrej radio je teške fizičke poslove u čeličani, a majka Julija Zavacky bavila se izradom papirnatog cvijeća i ručnim radom kako bi nadopunila tanak kućni budžet. Već sa šest godina Andy se počinje zanimati za svijet koji se razlikuje od onoga u njegovoj obitelji i četvrti u kojoj je rastao- okreće se blještavilu Hollywooda i filmskih zvijezda te skuplja njihove fotografije. Još kao dijete doživio je čak tri sloma živaca nakon kojih se oporavlja u krugu obitelji:izrađuje lutke, a majka mu čita stripove, osobito Dicka Tracyja što će se kasnije odraziti i u njegovom stvaralaštvu. Kada mu 1942. godine od tuberkuloze umre otac, obitelj Warhola zapada u još veću financijsku krizu. Da bi se prehranili, Andyjeva dva starija brata, Paul i John, morali su se rano zaposliti. No, majčin mezimac, krhki Andy već u dobi od 14 godina zna da je umjetnost jedino područje kojem se želi posvetiti. Stoga počinje pohađati tečajeve na Cornegie Institute of Technology u Pittsburghu. Tečajeve nastavlja uz redovito školovanje, a 1949. godine diplomira i kreće u New York. Tu započinje njegov proboj u sam vrh umjetnosti i glamura, koji je naglo prekinut njegovom smrću 22. veljače 1987. godine. Nakon pogreba, prijatelji su mu organizirali memorijalnu misu u crkvi Sv. Patrika u New Yorku. Više od 2000 ljudi, među kojima su bili brojni umjetnici, rock glazbenici, filmaši, pripadnici međunarodnog jet-seta, ali i obični Njujurčani, na taj su način odali počast jednoj od najkontroverznijih ličnosti dvadesetog stoljeća.

    Prvih godina nakon dolaska u New York Andy Warhol nije se priklonio vodećoj struji apstraknih ekspresionista koji su u to vrijeme, s Jacksonom Pollockom na čelu, diktirali svjetske umjetničke trendove. Krenuo je svojim putem. U početku, radio je kao modni crtač i komercijalni ilustrator, te se bavio i uređivanjem izloga, stječući tako brojna poznanstva u umjetničkim i javnim krugovima New Yorka. Svoju prvu ilustraciju objavio je u modnom časopisu “Glamour” uz tekst znakovitog naslova – “Uspjeh je posao u New Yorku”. Tiskajući ilustraciju, uredništvo časopisa greškom je izmijenilo potpis autora izbacivši završno “a” iz Andyjevog prezimena. Izmijenjenu verziju svog imena zadržao je do kraja života. Godine komercijalnog iskustva dale su mu ideju umjetnosti koja je sasvim lištena stila ili emocija. Inspiraciju za prva samostalna umjetnička djela nalazi u novinskim stripovima. Povećane verzije Dicka Tracyja na kojima se jasno razaznaju tragovi ručnog nanošenja boje služe mu kao dekoracijski element u izlozima robne kuće Lord and Taylor. Nesigurni potezi kista i nedostatak individualne slikarske geste, jedan su od mogućih razloga njegovog okretanja umjetnosti koja isključuje svako naglašavanje ručnog rada. Mnogi su mu već tada osporavali umjetničku nadarenost, a predstavnici pop arta poput Roberta Rauschenberga ili Jaspera Jonesa smatrali su njegovo slikarstvo samo ruganjem njujorškom likovnom svijetu. Ipak, bez obzira na polemike koje se vode i danas, Warholov inovativni duh ostaje neupitan.

    Slijedeća faza u Warholovoj karijeri, obilježena karakterističnim odabirom motiva, smješta ga među vrhunske predstavnike nove pop struje. Kao izvor nadahnuća ovaj put koristi reklame i različite proizvode: boce Coca Cole, konzerve Campbell’s juhe, kartonske kutije deterdženta Brillo i drugi svakodnevni predmeti postaju središte njegovog umjetničkog interesa. Smatrajući da sve na svijetu može biti umjetnost, uzima proizvodnje masovne potrošnje i stavlja ih u novi kontekst. Na taj način njihovu banalnost pretvara u umjetničko djelo, pobuđujući iznenađenje, ali i znatiželju mnogih. Godinu dana nakon što je izložio Campbell’s juhe u jednoj losangeleskoj galeriji (1962. godine), novinar Art Newsa upitao ga je zašto je počeo slikati konzerve. Warhol je odgovorio: “Ja sam tu juhu jeo. Jeo sam je svaki dan u proteklih dvadeset godina. Uvijek isto. Netko je rekao da me moj život nadvladao. To mi se sviđa. Imao sam potrebu živjeti po Waldorf Towersima i jesti kruh s konzervom juhe, poput onog prizora iz restorana Naked Lunch...”.

Ubrzo, međutim Warhol prelazi na serijsko predstavljanje konzervi juhe, gdje istu sliku ponavlja u nedogled. U skladu s idejama pop arta, brisanje granice između života i umjetnosti postaje light-motiv cjelokupne Warholove umjetnosti. Napustivši motive potrošačkih proizvoda, ali i ručno nanošenje boje, korak dalje učinio je priklanjanjem mehaničkom postupku izrade slika. Tako metodom svilotiska od 1962. godine, nastaje čitava serija “Idola”, odnosno lica slavnih osoba poput Marylin Monroe, Elisabet Taylor, Jacqueline Kennedy, Elvisa Presleya.

    “Razlog zbog kojeg slikam na taj način leži u tome što ja želim biti stroj i osjećam da svaku stvar koju učinim poput stroja upravo tako želim učiniti”, tvrdio je umjetnik.

    Za izradu slika prvo se koristio fotografijama koje su objavljivane u časopisima da bi uskoro i sam počeo fotografirati svoje slavne prijatelje, glamurozne filmske zvijezde i poznate glazbenike. Koristeći se mehaničkim procesom svilotiska, Warhol je još više naglašavao svoju želju za brisanjem osobnog umjetničkog pečata, težeći da na platnu “uhvati” trenutke iz vremena u kojem je živio, bez osobnog komentara. Početkom šezdesetih godina Warhol osniva studio, smješten u napuštenoj tvorničkoj hali, po kojoj dobiva ime “Factory” (“Tvornica”). Studio je postao omiljeno okupljalište zanimljivog i šarolikog društva – homoseksualaca, transvestita, raznih otkačenjaka, ali i slavnih osoba. Judy Garland, Bianca Jagger, Kerouac, Ginsberg, Rolling Stonesi, Duran Duran i brojni drugi često su navraćali u atelje. U to vrijeme, Warhol počinje raditi na seriji slika pod nazivom “Disasters”, koja spada među njegova najznačajnija ostvarenja. Riječ je o nizu šokantnih prizora nesreća, smaknuća na električnoj stolici i sličnih tragičnih događaja preuzetih iz novinskih fotografija. S onom istom neosobnošću, hladne i pomalo sablasne atmosfere, te slike bude bezbroj asocijacija. Crno-bijele ili pak apsurdnih živih boja kao što su ružičasta ili narančasta, nameću se svojom strogom kompozicijom, bilo da se radi o pojedinačnim ili pak monotono ponavljanim scenama. Iz tih slika može se razaznati njegov specifičan i gotovo bolestan odnos prema stravičnim nesrećama i smrti općenito. O kakvom je odnosu riječ, možda najbolje govori jedna od brojnih priča koje su se isprepletale oko Warholovog burnog života. Naime, kada je njegova super zvijezda Edie Sedgwick u dvadeset osmoj godini života umrla od droge, Warhola su optužili da je ostale svoje slavne prijatelje nagovarao da mu jave kad bude kritično, kako bi ih mogao snimiti.

    Serijom “Disasters” Warhol je obične potrošačke proizvode zamjenio proizvodnom trakom nesreća, ostavljajući i dalje dojam potpune ravnodušnosti spram takvih događaja.

            “Kad promatrate neku mračnu scenu, uvijek i bez prestanka, zaista nema nikakav učinak”, govorio je tada. Jedna od takvih slika je i ona nazvana “Električna stolica”. Koristeći jednu staru fotografiju, koja prikazuje mračnu prostoriju za smaknuće s praznim sjedalom u sredini i oznakom “Tišina” na zidu, osmislio je najrazličitije verzije smrtonosne sprave u nezamislivo ludim bojama. Krajem 60-ih njegovi su se interesi počeli širiti i na druga područja. Sve više se udaljavao od slikarstva, okrečući se istovremeno filmskoj i glazbenoj umjetnosti. Monotono ponavljanje jedno te istog motiva, karakteristično do tad za njegove pop-artističke slike, postaje glavna odlika i njegovih osebujnih filmova. To je pokazao već u prvom filmu “Sleep” iz 1963. godine, gdje je zabilježio svakodnevnu aktivnost spavanja bez ikakve akcije i zvuka. Filmske je trake umnožio, tako da to filmsko spavanje traje znatno duže od stvarnog sna. Narednih godina, Warhol snima nevjerojatan broj sličnih filmova. Dovoljno govori podatak da ih je samo tijekom 1965. godine nastalo čak 25. Dok je za film “Empire” karakterističan jednoličan statičan kadar najveće newyorške građevine, a prizor jedenja za onaj naslovljen “Eat”, u filmu “Chelsea girls” eksperimentira paralelnom projekcijom dvije filmske vrpce s različitom razinom tona. Od 1964. godine na njegovim filmovima surađuje Paul Morrisey, koji ujedno potpisuje i režiju filma “Flesh” u kojem snima Warhola za vrijeme njegovog bolničkog oporavka od posljedica ranjavanja. Naime, u lipnju 1968. godine Valerie Solanis pokušala ga je ubiti u njegovom studiju, ispalivši u njega tri metka. Valerie, lezbijka, feministkinja i osnivačica Udruge za rezanje muškaraca bila je uvrijeđena što je Warhol bio nezainteresiran za njezin scenarij.

    Suradnja s rock-grupom “Velvet Underground” koju su osnovali Lou Reed i John Cale, započinje 1965. godine. “Velveti” sviraju tijekom projekcije Warholovih njemih filmova, a on uskoro producira i njihov prvi album. Album je postao legendaran i po ovitku koji je osmislio Andy – kultnoj banani postavljenoj u intrigantan položaj. Njegova zanimljiva likovna rješenja našla su se kasnije i na albumima drugih glazbenika, primjerice Diane Ross i Rolling Stonesa. Do kraja života Andy Warhol uživao je kultni status u New Yorku. Enigmatičan i osebujan umjetnik kojeg su mediji prozvali “papom popa” pokopan je u Pittsburghu, kraj svojih roditelja.

 

 

 

NE ZNAM GDJE UMJETNOST STAJE, A ZAPOČINJE REALNOST

 

 

 

-                                 Želite li znati sve o Andyju Warholu, samo gledajte površinu mojih slika, filmova i mene, i to sam ja. Nema ničeg iza toga.

-                                 Zarađivanje je umjetnost, rad je umjetnost, a dobar business je najbolja umjetnost.

-                                 Svi moji filmovi su umjetnički. Ali, s druge strane, sve je na neki način umjetnost. Ne znam gdje umjetnost staje a začočinje realnost.

-                                 Smrt je najneugodnija stvar koja vam se može dogoditi, jer se netko drugi mora pobrinuti oko svih vaših detalja.

-                                 Bilo bi glamurozno reinkarnirati se kao sjajan veliki prsten na prstu Liz Taylor.

-                                 Nikad ne mislim o tome da ljudi umiru. Oni samo odlaze u trgovinu.

-                                 Biti rođen, slično je kao biti otet. I onda prodan u ropstvo.

-                                 Ako ne možeš vjerovati da ti se nešto događa, pretvaraj se da je to samo film.

-                                 U budućnosti svatko će biti slavan petnaest minuta.

-                                 Dosadila mi je ta rečenica. Neću je više koristiti. Moja nova rečenica je: za petnaest minuta svatko će biti slavan.

 

 

 

Što su drugi rekli o Andyju Warholu

 

 

 

-                                 On je oreginalan i izvrstan. On je oreginalna izvrsnost, a proživljava tako veliku bol. (John Lennon)

-                                 Andy Warhol je sfinga bez tajni. (Truman Capote)

-                                 Previše me kontrolirao. Htjela sam samo da obrati na mene pozornost. Razgovarati s njim bilo je kao da govoriš stolcu. (Valerie Solanas)

-                                 Iza koprene dima i ogledala, Andy je bio usredotočen na svoje stvaralaštvo. Njegova svita skretala je pažnju, dražila i zabavljala publiku dok se Andy udubljavao u svoj ozbiljan posao. (Nat Finklestein, nizozemski fotograf, stalni gost Warholove “Tvornice”)


LJUDSKA PRAVA

PRAVO NA ŽIVOT ILI SLOBODU



Ova dva pitanja samo su djelić teološko-filozofsko-etičko-pravne rasprave o pobačaju koju dakako ne možemo obraditi ni u pet cijelih brojeva, ali to ne znači da se ne možemo osvrnuti na postavljeno pitanje. Sam naslov sugerira jednu prilično lažnu dvojbu. Slobodu će mnogi ljudi s pravom odabrati radije nego život, jer ona kao i život ima bezgraničnu vrijednost. Ne postoji nikakav argument koji bi rekao da je ovo ili ono vrednije – jednostavno čovjek je slobodan izabrati između toga dvoga. Iako sloboda ima bezgraničnu vrijednost, to ne znači da ona nema svojih granica. Sloboda svakog pojedinca ograničena je slobodom drugog pojedinca. Ti imaš pravo slušati glazbu kakvu hoćeš, ali nemaš pravo njome meni probiti uši u dva poslije pola noći. Onoga trenutka kada ugroziš moju slobodu tvoja je sloboda ujedno postala mojom neslobodom. Zato sloboda uvijek podrazumijeva i pravo drugoga. Kada se radi o pobačaju, žena ima slobodu, ali njome nesmije ugroziti život i slobodu svojeg ploda. Stoga kažem da se radi o lažnoj dvojbi, jer kada svojom slobodom ugrožavamo nečiji nevini život, onda se više ne radi o slobodi. Jedina dvojba može biti život majke ili život djeteta, te život ovog ili onog djeteta kod selektivnog pobačaja. Budući da je pobačaj značajan društveni fenomen njime se moraju baviti i država i crkva, svaka u svojoj domeni. Crkva ne može biti popustljiva prema pobačaju, samo zato što se radi o vrlo raširenoj praksi. S druge strane, država treba ići na to, da se smanji ova pojava, ali u tome mora biti jako mudra, jer se ne može sve završiti na zabranama. Država koja bi potpuno branila pobačaj, morala bi također zabraniti i uporabu duhana i alkohola kao također vrlo raširenih i pogubnih pojava. Teško je zamisliti da bi sve ovo bilo moguće, zato je na svim kršćanima, kao i na svim vjerskim zajednicama da pojačaju svoj duhovni rad kako bi se sve manje vjernika a time i građana uopće odavalo štetnom načinu života. Na kraju krajeva, nijedan zakon ne može riješiti problem grijeha. To nikako ne znači da možemo samo nemoćno slijegati ramenima, ali ni to da kada god promašimo u svom duhovnom radu trebamo zvati u pomoć državni aparat.


ZDRAVLJE I PREHRANA

Mislite da znate sve o prehladi?

Kad je u pitanju najobičnija prehlada, znanje o tome kako se prenosi i liječi postaje vrlo tanko, tvrde istraživači s Harvarda

<>

    "Neznanje o prevenciji i prijenosu virusnih bolesti prilično je rasprostranjeno", rekao je jedan od autora studije dr. Donald Goldmann, profesor pedijatrije na Harvard Medical School. Istraživači su ustanovili da 60 posto roditelja sasvim neispravno vjeruje da su neke prehlade posljedica bakterijske upale, a gotovo polovica je u zabludi da se stanja poput prehlade i bronhitisa trebaju tretirati antibioticima. Prehlada je u biti posljedica virusnog napada na organizam pa antibiotici i antibakterijski losioni nemaju nikakvog efekta u njenom suzbijanju.
"Iznenađujući broj ljudi vjeruje da su bakterije uzročnik prehlade. Ako je to model koji je uvriježen u glavama ljudi, onda smo zbilja u nevolji", rekao je dr. Goldmann. Gotovo polovica roditelja također je pogrešno vjerovala što točno uzrokuje prehladu, 46 posto njih smatralo je da se dobiva zbog oskudnog odijevanja, 57 posto okrivilo je hladno vrijeme, a 37 posto njih smatra da se može dobiti izađete li van s mokrom kosom. Iako Goldmann ističe da se prehlada daleko lakše prenosi putem nosa i očiju nego preko usta, 90 posto roditelja koncentrira se na preventivne mjere poput izbjegavanja dijeljenja iste čaše ili ljubljenja nekog tko je prehlađen. Tek jedna četvrtina ispravno je zaključila da je rukovanje ključni krivac za dobivanje prehlade.

    "Ljudi su opsjednuti tuđim čašama ili poljupcima koje bi primili od prehlađene osobe, ali ne pomišljaju da je važno i rukovanje s bolesnom osobom: da, ono je vrlo bitno. Dakle postoje zablude o tome kako se zapravo može zaraditi prehlada", kaže Goldmann. Dok 74 posto roditelja zna da je dobra prevencija protiv prehlade često pranje ruku, samo 14 posto njih koristi gelove na bazi alkohola koji su praktičniji od pranja ruku i u nekim slučajevim efikasniji u ubijanju bacila. Istovremeno, 50 posto roditelja smatra da su antibakterijski sapuni velika pomoć protiv prehlade, no oni su u stvari jednako dobri koliko i običan sapun i voda.
Tijekom istraživanja, znanstvenici pod vodstvom dr. Grace Lee ispitali su članove 161 obitelji različitog ekonomskog statusa koji imaju najmanje jedno dijete u starosti od 6 mjeseci do 5 godina s područja Massachusettsa. Njih 95 posto bile su žene, u prosjeku u 34. godini života.


MEDIJI

KADROVSKI RAT HRT-a S KONKURENCIJOM


Blaženo stanje mira i kolegijalnosti na hrvatskim televizijama s nacionalnom koncesijom završeno je i počeo je ozbiljan sukob koji će, osim na malim ekranima, možda biti nastavljen i po hrvatskim sudovima. Jedan od najzaslužnijih za to je Siniša Svilan, bivši HTV-ov urednik zabavnog programa i budući direktor programa Nove TV.

    - Ne radim više na HTV-u, no još uvijek nisam potpisao ugovor s Novom TV. Ali točno je, od 1. listopada bih trebao početi raditi kao direktor programa Nove TV - govori Svilan posljednjih dana svim medijima, pa tako i našem listu. No, Svilan još uvijek svoju odluku nije dostavio i šefovima na Prisavlju, ni ravnateljici Mariji Nemčić ni glavnom ravnatelju Mirku Galiću. Upravo takav odnos Galića je toliko razbjesnio da Svilanu ne želi popustiti ni za pedalj, a na sjednici Ravnateljstva održanoj prije nekoliko dana dobio je potporu da "štiti interese HRT-a svim zakonskim sredstvima" u slučaju Svilan. Drugim riječima, šefovi državne televizije odlučili su Svilana ganjati i po sudovima ukoliko doista počne raditi na Novoj.

 

 

 

SVILAN RAZLJUTIO ŠEFOVE

 

 

 

    A zašto ih je Svilan toliko razljutio? Poznavatelji prilika na hrvatskim televizijama Svilana nipošto ne svrstavaju u autorski vrh. Činjenica da se njegova emisija dosta gledala na HTV-u više se može pripisati nemaštovitosti ostalih autora ili pak urednika, nego Svilanovom vrhunskom talentu. Mnogi su se čudili i kad mu je ponuđen ekskluzivni trogodišnji ugovor s HTV-om, kakav je potpisalo tek nekoliko odabranih HTV-ovih zvijezda koje državna televizija pred nadolazećom konkurencijom nipošto nije htjela izgubiti. No kada su novi ljudi Nove TV pokazali interes, Svilan nije puno dvojio, što naravno svjedoči i o basnoslovnoj financijskoj dimenziji ponude s Nove.

    Prema nekim izvorima, Galić i ostali šefovi na HTV-u toliko su bijesni na Svilana da neće pristati na eventualnu isplatu odštete, već će ga bezuvjetno sudski goniti i zadovoljit će ih tek presuda da Svilan mora ispoštovati ugovor.

    Malo je nedostajalo da Aleksandar Stanković bude drugi čovjek koji će unatoč ekskluzivnom ugovoru otići s HTV-a na Novu. No Stanković je tek dan, dva vagao ponudu, a onda odbio mjesto urednika informativnog programa na Novoj TV.

    - Ponuda je zaista primamljiva, posebno njen financijski dio. Ali ipak je nisam prihvatio jer zaista uživam u ovom što radim na HTV-u - kaže Stanković.

 

 

 

 

 

 

 

VUKŠIĆA NITKO NIŠTA NE PITA

 

 

 

    Bez obzira na to što Svilan ne slovi kao veliki potencijal i što ih je Stanković odbio, Novu TV treba (napokon) ozbiljno shvatiti. Naime, televizija koja je u lovu na najbolje plaćene novinare HTV-a jasno daje do znanja da namjerava puno uložiti u svoj program, pa čak i informativni. A upravo se taj program od početnog poleta ispuhao kao probušen balon, pa ga sad radi tek šačica novinara.

    Novi vlasnici još uvijek nisu razgovarali s Brankom Vukšićem, dosadašnjim direktorom programa te televizije koji se u međuvremenu sveo tek na komentatora njihove središnje informativne emisije. Vukšić se, doduše, ponaša kao da se ništa ne događa, iako mu se zapravo posljednjim potezima daje do znanja da na toj televiziji nije poželjan.

    - Nisam ni sa kime razgovarao pa uredno radim svoj posao. Svilan, koliko znam, još nije počeo raditi, a nikog od novih vlasnika nisam upoznao – priznaje nam Vukšić, a upravo je to potvrda da s njim ta televizija u budućnosti više ne računa. Doduše, tvrdi da posljednjih dana i on dobiva ponude za neke druge televizije, no priznaje da bi volio ostati na Novoj TV.

    Promjene na Novoj TV u svakom će slučaju biti velik plus za gledatelje. Naime, ulaganja u ljude jasno pokazuju da ta televizija misli raditi pravi program, a ne tek emitirati serije, filmove i "storisupernove".

 

 

 

SVAKODNEVNI TALK SHAW NA HTV-u

 

 

 

    Druge "zvijezde" HTV-a s ekskluzivnim ugovorima zasad tvrde da ih nitko ni ne zove na Novu, a i da ih zovu, kažu, ne bi prešli jer su zadovoljni svojim pozicijama na državnoj televiziji. No nisu svi baš tako oduševljeni. Naime, neke od njih muči to što HTV odgovara na izazov komercijalnih televizija - komercijalno. Kao tek jedan od primjera spominju najavu da će divasica Maja Vučić dobiti svoj dnevni talk-show na HTV-u.

    - Mi smo javna televizija i moramo poštovati svoje kriterije, a ne se spuštati na nivo tih televizija koje ne valjaju ni u Njemačkoj ni u Hrvatskoj

- rekli su nam neki HTV-ovi "ekskluzivci" koji nisu htjeli biti imenovani.

    No na HTV-u su odlučili - žele uzvratiti na RTL-ovu Sanju bez obzira na sve. Uspjeh koji je polučila upravo ta RTL-ova emisija na Prisavlju ne žele gledati skrštenih ruku. A ima nekih najava da će u rat za taj kasnopopodnevni termin krenuti i Nova TV i to također s pjevačicom kao voditeljicom. Hoće li to biti Alka Vuica ili neka druga pjevačka zvijezda, vidjet će se uskoro.

 

 

 

 

 

 

PREGOVORI BLAŽIČKO - RTL

 

 

 

    RTL Televizija zasad svoje promjene ne najavljuje na sva zvona. No da će ih biti, u to nema sumnje. Iako je njihov direktor programa Michael Bockheim ozbiljno najavljivao svoj angažman na RTL-u u Hrvatskoj, na toj televiziji već neko vrijeme razmišljaju o njegovoj zamjeni. Uskoro će biti jasno hoće li ga zamijeniti odnedavni "slobodni novinar" Ivica Blažičko s kojim RTL već neko vrijeme pregovara. Od programskih pojačanja RTL ovih dana bilježi Roberta Valdeca, novinara koji se proslavio reportažama, najprije u Večernjem listu, a zatim i televizijskim izvještajima za CCN iz ratnog Bagdada. No, ta televizija sasvim sigurno neće stati tek na tome u svom jesenskom programu. Naime, upravo bi ove jeseni RTL trebao pokazati svoje pravo lice daleko kvalitetnijim programom od onoga što smo ga dosad gledali.

    Jer jačanje jedne konkurentske televizije znači i protuudar, a sve će to ići na ruku gledateljima koji posljednjih mjeseci muku muče s nabavkom baterija za svoje daljinske upravljače. Koje plaćaju danak maničnom traženju kvalitetne i zanimljive emisije kakvim su se dvije privatne televizije s nacionalnom koncesijom rijetko mogle pohvaliti.

 

 

 

Saša VEJNOVIĆ


OBRAZOVANJE
ONA
PRIČA
PSIHOLOGIJA
SPORT
STVARALAŠTVO
SVIJET
ZANIMLJIVOSTI
ZNANOST