Razvoj kartografije  ( NE )

Zemljovidi su danas značajna pomoć u životu . Kartama lakše stječemo znanja o Zemlji, krajevima, dijelovima  zemljine površine i  ljudima. Već od davnina je čovjek  želio nacrtati tlocrt svog životnog prostora. 
Najstariji primjerak zemljovida (pribl. 6000 pr.n.e.) su otkrili na arheološkom nalazištu najstarije znane naseobine Catal Hüyük u srednjoj Turskoj godine 1963. Zemljovid je nacrtan  na zidu i prikazuje tlocrt s ulicama i kućama u podnožju gore Hasan Dag. 

Stari Grci su razvili zemljopis i kartografiju na znanstvenoj osnovi . 
Znani kartografi su također bili stari Arapi, čijom se zaslugom sačuvalo znamenito djelo Claudiusa Ptolomeja, aleksandrijskog učenjaka, koji je postavio teorijske osnove za izradu  karta. 
Još u starom Rimu je bilo mjerenje parcela važno zbog određivanja poreza vlasnicima zemljišta. 
V vremenu velikih odkrića je kartografija doživjela procvat.

Godine 1492 je Martin Behaim napravio  prvi globus. 
U drugoj polovici 16.st. se je središte kartografije preselilo u  Nizozemsku (Gerard Mercator in Abraham Ortelius). V vremenu  sve od18. st. je Francuska postala prva država u  kojoj su izrađivali precizne , detaljne zemljevide zasnovane na triangulaciji  .

Danes si život skoro ne možemo zamisliti bez karataznamo predstavljati brez karata,elektronskoeg mjerjenja udaljenosti, digitalnih računalnih sustava, satelitskih snimaka itd.