održanog
27. listopada 2007 u Karlovcu,
(Šumarska
i drvodjelska škola – Karlovac)
Međužupanijsko stručno vijeće – gradovi:
Karlovac,
Jastrebarsko, Sisak, Hrvatska Kostajnica, Glina, Topusko,
Petrinja i
Duga Resa.
PRISUTNI: Narcisa Škvorc, Milenko Stojak, Kristijana Banić,
Ivanka s.
Ljubica Lisak, Katica Oršolić, Sabina Furač,
Engjell
Ballabani,(privremena
zamjena vjeroučitelja Danijela Krakera -
Zednika),
Ivica
Svetec i
Juraj Grabovac.
ODSUTNI:
Đurđica Friš,(isprika–bolest),
Daniel Kraker – Zednik
(bolovanje
– zbog djeteta),
Davor First
(isprika – vjeronauk u
župi),
Marijana Mioč,
(isprika
– bolest), Željko
Perković,
(isprika –
vodio djecu iz škole u džamiju),
vlč.
Mato Sukalić, vlč. Miroslav
Lesičar, vlč.
Zoran Grgić, Fanica
Ivčević i
Dalibor Gagula
(uopće
mi se nisu javili).
DNEVNI RED:
1. Meditativni početak: (Molitva Gospodnja - Očenaš)
2. Stručno predavanje:
Molitva u Svetom
Pismu
- dipl.theol.vlč.Norbert Ivan Koprivec -
3. Projekt građanin:
(pedagoška
radionica)
Nasilje preko
interneta i mobitela
-
prof.ped.Mirna Korkut i prof.polit.Nevenka Bončić -
4. Predavanje:
Mladi kršćani u službi
suvremenog svijeta
-
dipl.theol. Katica Oršolić -
5. Razrada okvirnog programa rada stručnih vijeća vjeroučitelja
6. Razno
Ad 1)
Susret
smo
započeli molitvom Gospodnjom
- Očenaš – koja se ujedno uklopila u prvo
predavanje.
Slijedilo je kratko predstavljanje sadržaja
susreta, te nazočnih gostiju - predavača od
strane voditelja.
Ad 2)
Predavanje o molitvi u Svetom Pismu vlč. Norbert
Ivan Koprivec je započeo sa dvije definicije molitve:
· ‘Molitva je krik srca’ – Sv. Augustin
· ‘Molitva je uzdignuće duše k Bogu’
– Sv. Ivan Damašćanski
Vlč. Norbert
je naglasio da u židovskom vjerskom životu molitva zauzima središnje mjesto.
Ona je sredstvo komuniciranja s Bogom. Posebna važnost molitve dolazi do
izražaja u vrijeme
babilonskog sužanjstva. Molitva je bila jedini način na koji je pobožni Židov
mogao s Bogom komunicirati.
Sav je život pobožnog Židova bio prožet istinskom, iskrenom i dubokom molitvom
koja je sadržavala
velika djela koja je Gospodiin izveo u narodu. Svoju molitvu Židov upućuje
isključivo i izravno samome
Gospodinu. Gospodin je u središtu njegove pozornosti.
Iz takve židovske duhovne sredine izrastao je Isus, naš Gospodin.
Nadalje, vlč. Norbert je podcrtao osnovne karakteristike molitve u Svetom Pismu:
· Izgradnja posebnog odnosa s Bogom
· U molitvi inicijativa dolazi od Boga
· Osluškivanje i prihvaćanje glasa Božjeg je srž prave molitve
· Molitva se mora pretvoriti u život
· Molitelj dolazi pred Boga i tu ostaje
Za bolje razumijevanje molitve u Svetom Pismu vlč. Norbert je analizirao molitvu Starog i Novog zavjeta.
Starozavjetna molitva se smiješta u povijest, a posebno je izražena kroz:
· Blagoslove i blagoslovne molitve
· Zahvalne molitve (zahvaljivanje i prisjećanje dobročinstava Božjih)
· Prosne molitve
·
Psalme
(izvor imaju u osobnom iskustvu, nastali u različitim kušnjama,
izražavaju pouzdanje i najčešće su molitva za istinsko dobro)
Novozavjetne molitve uključuju neke elemente iz Starog zavjeta.
Blagoslovi i blagoslovne molitve su posebno prisutne kod sv. Pavla,
gdje se posebno blagoslivlja Boga i Krista.
Pitanjem: ‘Kako je Krist molio i kako nas je učio moliti ?’
Vlč.
Norbert
je pokušao objasniti srž prave molitve.
Kristova molitva je dijalog s Ocem. Mjesto molitve je osama.
Kao preduvjet da bi bila uslišana molitva mora biti postojana i ponizna,
te upućena iz vjere osobe koja moli. Najbolji primjer molitve je Očenaš,
gdje se jasno uočava prvi dio koji se odnosi na Boga i drugi koji naglašava
čovjeka.
U zaključku vlč. Norbert je naglasio da prava molitva mora
izvirati iz prave i istinske vjere.
U molitvi nije najvažniji čovjek nego Bog, a molitelj može tražiti od Boga da
bude u njegovim planovima.
Ujedno, molitva je rezultat ljubavi.
Što se čovjek više moli sve se više suobličuje Bogu.
Ad 3)
U
‘Projektu građanin’
pod pedagoškom radionicom, s radnim naslovom:
Nasilje preko interneta i mobitela,
zajedno sa prof.pedag.Mirnom Korkut i prof.polit.Nevenkom Bončić,
koje su osmislile ovu radionicu, predstavili su nam se učenici Šumarske
škole.
Oni su naglasili, u svom izlaganju i prezentiranju, da je nasilje preko
interneta (cyberbulling)
opći pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se
može smatrati štetnom
kako za pojedinca tako i za opće dobro.
Tema je obrađena kroz 4 koraka:
· Identifikacija problema (upoznavanje sa različitim
opasnostima pri korištenju interneta i mobitela)
· Moguća rješenja (što društvo čini u rješavanju ovog problema ?)
·
Odabrano rješenje
(najbolji pristup rješenju problema, sustavna edukacija,
odgovornost pojedinca i zajednice)
· Njihov plan akcije i konkretno djelovanje (odgoj za dobro protiv privlačnosti i poroka)
Uz mnoštvo pitanja i komentare svih nazočnih, radionica je završila brojnim
korisnim i poučnim
savjetima za djecu, mlade i roditelje, te potkrijepljena određenim primjerima iz
prakse.
Ad 4)
Pitanjem: 'Kako će izgledati budućnost kršćanstva u vremenu koje nadolazi
i
kako će mladi kršćani odgovoriti potrebama suvremenog svijeta ?'
Kolegica Katica Oršolić je započela svoje predavanje.
Različita su predviđanja, ali je dosadašnja povijest pokazala da su ljudi često
jedno očekivali,
a Bog im je darivao nešto posve drugo. Stoga, ova misao nam može poslužiti,
naglasila je Katica,
da se još jednom, smireno i bez ideoloških predrasuda, raspravi o temeljnim
zbivanjima u kršćanstvu
i svijetu u protekla dva stoljeća. Tako bismo lakše mogli odgovoriti na potrebe
današnjeg vremena
i ulogu mladih kršana u oblikovanju suvremenog društva.
U nastavku izlaganja Katica Oršolić je naglasila ulogu kršćanstva u 19.
stoljeću kao istinsku
prekretnicu i najveću novost u razumijevanju kršćanske povijesti.
Tada su se rodile prve velike nekršćanske i protukršćanske ideologije,
koje su bezobzirno osporavale Crkvu i njezin službeni teološki nauk.
U tome je okruženju rođen komunizam i brojni drugi svjetovni ateizmi.
U suprotstavljanju njima, kršćanstvo se, nažalost, često pretvaralo u
netrpeljivu ideologiju,
što je međusobne razlike povećavalo. Ništa se nije riješavalo.
Zato je 19. stoljeće bilo u prvom redu obilježeno teškim ideološkim sukobima
koji, međutim,
nisu dublje ugrozili i poljuljali temelje kršćanskog života.
No, sredinom se 20. stoljeća otvara prostor za pojavu i ubrzanje procesa
sekularizacije,
pojavu religioznog otuđenja čovjeka i gubitak vlastitog identiteta koji nisu
toliko posljedica i
učinak uspjeha velikih ideologija koliko slabljenje vjere u Isusa Krista.
Umjesto suprotstavljenih ideologija pojavljuju se opća religiozna ravnodušnost i
obuzetost
zemaljskim stvarima: uspjehom, blagostanjem, užitkom, putovanjima i slobodnim
vremenom.
Bog je u životu zaboravljen i odsutan, a nije razumski i znanstveno osporeno
njegovo postojanje.
Međutim, ovo neprekidno naglašavanje zemaljskih vrijednosti nije moglo dulje
potrajati
jer su potrebe za smislom u ljudskom biću sve više rasle.
Stoga, koncem 20. stoljeća dolazi do obnove religije u svim njezinim oblicima
i sadržajima.
U toj obnovi kršćanstvo nije najbolje prošlo jer novi naraštaji nisu
pokazivali veće
oduševljenje za institucionalnu vjeru, političke težnje i povijesne uspomene
Crkve.
Kršćane je uglavnom zanimao mistični doživljaj, osobno iskustvo, duhovno
okrepljenje,
tjelesno ozdravljenje i pomoć u nevoljama življenja. Kršćani su htjeli kroz
religiju ostvariti svjetovne želje.
Stoga je koncem stoljeća izgledalo kako je gotovo nemoguće bilo što predvidjeti
u pogledu izgleda
i putova kršćanstva u budućnosti.
Gdje je mjesto kršćana u tim dvama stoljećima nagomilanim previranjima i izazovima ?
Sigurno ne na suprotnoj strani od ateističkih ideologija, novih religioznih
pokreta, svjetovnih utjecaja,
religijskih zastranjenja i fundamentalističkih nasilja, nego iznad njih i na
strani ljudi u njima.
Jer se nerijetko može učiniti kako nam sve nepodnošljiviji svijet daje za pravo
da mu
odgovorimo istom mjerom i načinom. Međutim, što je u svijetu veće zlo,
to kršćani moraju biti bolji inače će u želji da pobijede izgubiti smisao vlastitog
postojanja.
Na
temelju navedenih problema i nesnalaženja u protekloj povijesti kršćanstva,
naglasila je kolegica Katica Oršolić, da bi mladi kršćani trebali tražiti
vlastito mjesto
u suvremenom svijetu. A da bi se to moglo ostvariti bilo bi neophodno potrebno
da
svoje neprestano traženje mladi usmjere prema Kristu i slijede put istine, mira
i ljubavi.
Ad 5)
Sudionici susreta su
bili upoznati s planom i programom rada stručnih vijeća vjeroučitelja.
Svatko od nazočnih je imao prijedlog – kostur plana rada, te su bili
zamoljeni za analizu i konstruktivne
prijedloge vezane uz budući plan rada stručnih vijeća vjeroučitelja.
Nakon kratke, ali vrlo dinamične diskusije iskristaliziralo se mišljenje vezano
za budući
plan rada stručnih vijeća vjeroučitelja.
Ad 6)
Na temu
‘razno’ voditelj stručnih vijeća kolega J. Grabovac nas je
upoznao
s odrerđenim informacijama vezano za Katehetski ured Zagrebačke
nadbiskupije,
točnije o slijedećim susretima svih vjeroučitelja na razini Zagrebačke
nadbiskupije,
kako u osnovnim, tako i u srednjim školama.
Slijedeći susret je najavljen za prosinac ove godine.
Zapisničar: Voditelj stručnih vijeća:
Milenko Stojak Juraj Grabovac