18. ožujka

Sveti Ćiril Jeruzalemski,
biskup i crkveni naučitelj
(oko 315-387)

Ovaj je sveti biskup i crkveni otac veoma poznat kao vrstan kateheta. On je svojim slavnim katehezama dao sjaj književnoj vrsti kateheza, naviještanju preko sustavne pouke. Kroz svoje 24 kateheze, u kojima je razvio i protumačio vjerske istine, prema tome i nauk o tri kršćanska takozvana incijacijska sakramenta: o krstu, potvrdi i Euharistiji, dao nam je vrlo vrijedan uvid u svoje doba, tj. u IV. stoljeće, osobito u vjerske i liturgijske prilike u Jeruzalemu. Ćiril je bio čovjek koji je znao govoriti jasno i neposredno pa je bio razumljiv i ljudima bez naobrazbe. Zavrijedio je da ga bolje upoznamo, a današnji bi teolozi i katehete mogli od njega mnogo naučiti. Kad bi naučili bar potrebnu jasnoću u izlaganju kršćanskih istina, više bi pomogli današnjem čovjeku, nego što to čine, možda u najboljoj namjeri, kad mu je izlažu jednim tuđim, nerazumljivim, odviše znanstvenim i apstraktnim, premalo životnim jezikom.

Ćiril se rodio u Jeruzalemu oko godine 315. Roditelji su mu bili kršćani pa su i svoje dijete poučili i odgojili u kršćanskom duhu. Uveden je u monaški život, u poznavanje Svetog pisma i raznih crkvenih pisaca. Zaređen je za đakona i svećenika u doba oštrih teoloških raspravljanja, političkih i unutar crkvenih sukoba. Godine 348. postao je jeruzalemskim biskupom. Jedno je vrijeme vrlo plodno i nesmetano djelovao, ali se kasnije upustio u raspru s Akacijem iz Cezareje, koji je bio napola arijanac, a smetalo ga je da je I. nicejski sabor u svome 7. kanonu dao počasni primat jeruzalemskom biskupu. Radilo se o posve ljudskom prestižu, želji za vlastitim ugledom. Zato je oklevetao Ćirila podvalivši mu vjerske zablude te da je prodao neki dragocjeni crkveni palij. I Ćiril je prognan u Tarz. Ondje je svojim propovijedima zadobio naklonost kršćanskog puka i biskupa. Oni su u njemu upoznali pravovjernog biskupa i čovjeka bez mane koji je nevin otjeran u progonstvo. Od 38 godina svoga biskupstva Ćiril je 16 proveo u izgnanstvu. I. carigradski opći sabor g. 381. priznao mu je pravovjernost i zakonitost biskupovanja na jeruzalemskoj biskupskoj stolici. Ćiril je sve svoje muke podnio uspravna značaja, ne klanjajući se ikome osim istini o kojoj mu je svjedočila i Crkva, ali i njegova savjest.

Ćiril je u svojim propovijedima i spisima ispovijedao pravovjeran nauk o Presvetom Trojstvu i o Kristu. "Ispovijeda jedinstvo božanske naravi i bori se protiv marcionita i sabelijevaca. Propovijeda vječno rođenje Sina od Oca i Njegovu istobitnost s Njime u božanstvu, u kraljevstvu, u volji, u djelima. Brani božanstvo Duha Svetoga tvrdeći da izlazi od Oca po Sinu. Podržava osobno jedinstvo u Kristu i bogomajčinstvo u Mariji" (Constantino Vona).

Sveti Ćiril prikazuje kršćanski duhovni život kao neprestani svjesni čin solidarnosti s Kristom, Bogočovjekom. Odlučno naučava Kristovu stvarnu prisutnost u Euharistiji te zajedništvo i pritjelovljenje Kristu. Današnjim bi teolozima sv. Ćiril mogao biti uzor i u tome što svoju misao crpi ne samo iz izvora Svetog pisma već i iz apostolske predaje.

Ćiril je umro godine 387. Već od davnina štuje ga kao sveca i istočna i zapadna Crkva. Papa Leon XIII. proglasio ga je g. 1893. i crkvenim naučiteljem.

Sveti je Ćiril propovijedao pripravnicima na krštenje u bazilici koju je na Kalvariji dao sagraditi car Konstantin. To je bilo mjesto naročito prikladno za razmišljanje o Kristovoj muci. Evo nešto od toga duhovnog blaga, koje nas u korizmene dane može veoma obogatiti.

"Krist se utjelovio i bio raspet. Zadesila Ga je sudbina ljudskih bića osuđenih na smrt, ali ne za iste prijestupe. Nipošto Ga nije privela k smrti želja za novcem, jer je riječju i primjerom naučavao odricanje. Nije bio osuđen ni zbog lošega morala. Ta sam je bez oklijevanja rekao: 'Tko pogleda ženu s namjerom da je poželi, već je sagriješio preljubom.' I nije bio postavljen pred zakon zato što bi u navali srdžbe zlo postupao s bližnjima, jer kad su Ga bili po obrazu, On je to dragovoljno podnosio. Nije bio osuđen ni zbog kršenja Zakona, jer je došao nadopuniti Zakon. I nije osramotio nijednoga između proroka, jer svi su oni naviještali njegov dolazak. Nikome nije oteo njegovu zaradu, ta liječio je a da nije tražio ništa za uzvrat. Pa da li je uopće koja Njegova riječ ili djelo ili možda samo misao vrijedna prijekora? Kaže sv. Petar: 'Nikada nije učinio grijeha, nikada izrekao laž.'... Posve je dragovoljno pošao u smrt.

Divite se Gospodinu pred sucima! Dopustio je da Ga surovo dovedu čak s vojnicima. Pilat sjedi na sudačkoj stolici. Onaj koji sjedi s desne Ocu kao optuženik stoji pred carskim namjesnikom. Narod, kojega je oslobodio iz egipatske zemlje te koji je i kasnije bio toliko put spašen, viče i vapije: 'Smrt - smrt! Raspni ga!' - O zašto tako, Izraelci i Židovi? Zar zato što vam je ozdravljao slijepe? Zar zato što vam je na noge postavljao hrome? Ili za druga dobra djela koja vam je učinio?"

Iz Kateheza sv. Ćirila: "Veselite se nebesa, i neka klikće zemlja, zbog onih koji se imaju poškropiti hisopom i očistiti se duhovnim hisopom, snagom Onoga kome su za vrijeme muke dali piti pomoću hisopa i trske. I neka se raduju nebeske sile! Neka se priprave duše koje se imaju sjediniti s duhovnim Zaručnikom! Jer glas onoga koji viče u pustinji opominje: Pripravite put Gospodnji!

O sinci pravde, poslušajte Ivana koji potiče i govori: Ispravite put Gospodnji! Uklonite sve zapreke i prepreke, da pravim putem možete ići u život vječni. Puni žive vjere očistite svoje duše kao posude i pripravite ih za primanje Duha Svetoga! Počnite pokorom prati svoje haljine da budete čisti, kad vas Zaručnik pozove u svoje odaje.

Zaručnik, naime, zove svakoga bez razlike, jer je velikodušan i vrlo milostiv. Jaki glas njegovih glasnika sve okuplja, a onda odjeljuje one koji ulaze na svadbu. A svadba znamenuje krštenje.

Neka se ne dogodi da itko od onih koji su se odazvali čuje ovu riječ: Prijatelju, kako si ovamo ušao bez svadbene odjeće?

O kad bi svima vama bilo dano čuti: Dobro, slugo dobri i vjerni! Bio si vjeran u malim stvarima, postavit ću te nad mnogima. Uđi u veselje svoga Gospodara!

Dosada ste se nalazili pred vratima. Želim da svi uzmognete reći: Uveo me kralj u svoje odaje. Nek se veseli duša moja u Gospodinu! Zaodjenuo me odjećom spasenja i haljinom veselja. Postavio mi je na glavu vijenac kao zaručnik, i uresio me čistim zlatom kao zaručnicu.

Neka nitko od svih vas nema na duši bilo kakvu ljagu, nabor ili nešto slično! Ne kažem vam, prije nego stečete milost. Ta kako bih, kad ste tek pozvani na oproštenje grijeha? Nego vam velim da savjest na sebi ne bi imala ništa za osudu, kada se milost bude davala, pa da tako sudjeluje kod učinka milosti.

Braćo, doista je to velika stvar, i pristupite k njoj s posebnom pažnjom! Neka se svaki od vas pojavi pred Bogom, uz kojega su bezbrojne čete anđela. Duh će Sveti zapečatiti vaše duše, vi ćete biti izabrani u vojsku velikoga kralja! Stoga budite pripravni i opremljeni! Ne oblačite najbjelje haljine, nego imajte pobožnost čiste savjesti!"

                                                                              Povratak