USKRSNUĆE   GOSPODINOVO

Slavljenje Uskrsa iskazuje se slojevito. Kršćani ga, naravno, najprije doživljavaju kao središnji događaj povijesti spasenja i kao navještaj vlastitoga uskrsnuća. Stoga ga slave svojim okupljanjima u crkvama, nastavljaju ga slaviti u svojim domovima, a narodni običaji upozoravaju na to kako se nekoć, a još i danas, slavi u javnosti.
Samo ime blagdana - Uskrs - nameće pitanje: odakle naziv Uskrs ? Riječ je puna poruke jer upozorava na veliki preobrat u Isusovu životu koji nije završio smrću na križu. Istodobno razotkriva odjek toga preobrata u stvaranju zajednice Isusovih učenika, na krštenje, pa valja vidjeti tu vezu između Uskrsa i krštenja, ali i slavljenje Uskrsa i krštenja svake nedjelje. Tako ime Uskrs naglašava dvostruku poruku: ističe sam događaj uskrsnuća jer Isus je živ, a bio je mrtav; zatim upozorava da njegovim uskrsnućem počinje novi poredak, novi život za ljude; za sve one koji se krste, jer oni postaju dionici Isusove sudbine; oni se, naime, "kriste". Povezanost, pak, Uskrsa s prethodnom povijesti spasenja izriče i ime Vazam ili Vuzem, čest naziv toga blagdana u nekim hrvatskim krajevima.

Odjek slavljenja Uskrsa u javnosti potvrđuju nekadašnji i suvremeni uskrsni običaji: npr. uskrsna jaja, uskrsni krijesovi, ophod tzv. raspetnika, blagoslov jela, šibanje i polijevanje vodom, sklapanje posestrimstva te uskrsna kola. Ti običaji, ako i imaju pretkršćansko podrijatlo, bitno su uvjetovani slavljenjem Uskrsa i danas podsjećaju na Uskrs. Brojem su uskrsni običaji siromašniji od božićnih, ali su crkveniji od njih. Svakako, temeljno im je usmjerenje povećati slavljenje Uskrsa, posebno obiteljsko blagovanje, a žele i potaknuti na uskrsno čestitanje i tako obnoviti dobre odnose među rođacima, susjedima i ostalim bližnjima. Običaj sklapanja posestrimstva znak je uskrsnog kršćanskog bratstva među ljudima pa ima duboku socijalnu poruku i vrijednost. Sve bi to trebalo imati odjeka i u običaju i u uskrsnom čestititanju.

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva. To je spomendan uskrsnuća Isusova, to jest činjenice da je Krist ponovno živ. On je raskinuo okove smrti i slavno ustao iz groba, u novoj je i vječnoj egzistenciji. K tome on je u slavi Boga Oca. Slavljenje Uskrsa uključuje ispovijed vjere Isusovih učenika u uskrsnuće mrtvih i život budućega vijeka, tj. u vlastito uskrsnuće.

Blagdan Uskrsa ima svoju pripravu, jer slavljenju otajstva Uskrsa predstoji i spomen Isusove muke i smrti.
Sveukupno vrijeme priprave naziva se korizma, a vrijeme neposredno prije Uskrsa Veliki tjedan ili Tjedan Isusove muke.
On počinje Cvjetnicom, zatim su osobito važni dani Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota u kojoj
tzv. Vazmenim bdjenjem već počinje neposredno slavljenje samoga Uskrsa.

                                                                   Povratak