Svetac
Rođen je 23. lipnja 1154. godine u današnjoj južnoj Francuskoj.
Poučen od pobožnih roditelja od djetinjstva je činio mnoga dobra djela
siromasima i potrebnima jer je živio u imućnoj obitelji.
Po završetku bogoslovne nauke dao se zarediti za svećenika.
Kod mlade mise imao je viđenje koje je protumačio kao Božji znak
da se pobrine za pomoć kršćanima koji su pali kao robovi u ruke muslimana.
A takvih je u ono doba bilo mnogo. U tu svrhu osniva red Presvetog trojstva
ili trinitaraca.
Nakon što papa Inocent III. 1198. godine odobri red oni odlaze u Maroko
gdje otkupljuju robove i vraćaju ih kućama.
Koliko se ovaj red proširio vidimo po tome što je u XV. stoljeću imao
čak preko 800 samostana.
Iz potanko opisanih kronika doznajemo da su trinitarci do konca XVIII.
stoljeća
otkupili 900 000 kršćanskih robova. Najveću žrtvu dao je red što je
od 1198 do 1622. godine
žrtvovao 7 115 svojih članova.
Zahvaljujući ovom redu oslobođen je iz ropstava nakon pet godina sužanjstva i
veliki španjolski
pisac Cervantes kojega je 1575. god. ugrabio alžirski gusar
Mami.
Sveti Ivan umire u Rimu ali njegovo tijelo kasnije prenose u
Madrid gdje se i danas časte
njegovi zemni ostaci.
Red trinitaraca postoji i danas, a bavi se misijama i karitativnim radom.
Svetica – 22.prosinac -
Prema službenim statistikama 1876-1914. oko 14 milijuna Talijana napustilo je rodnu grudu i u potrazi za kruhom uglavnom odseljavalo u Ameriku. U proljeće 1889. iskrcala se u New Yorku mala talijanska redovnica Franciska koja će ubrzo postati majka talijanskih iseljenika. Poticana željom za misijama na prijedlog pape Leona XIII. umjesto u afričke zemlje odlazi u Ameriku. Tamo je bez predaha osnivala bolnice, škole, ubožnice i pomagala talijanima i ostalima pomoći potrebnim ljudima. Posebnu je skrb sa svojim sestrama posvećivala i zatvorenicima. Kad je Franciska Cabrini 22. prosinca 1917. u punom jeku Prvog svjetskog rata umrla u Chicagu, daleko od rodne grude, njezina je družba brojila već 2.000 sestara u 70 kuća. Franciska je prva državljanka Sjedinjenih Američkih Država koja je proglašena svetom. Uzvisio ju je na čast svetice 7. srpnja 1946 papa Pio XII. tek 28 godina nakon smrti, također je proglašena zaštitnicom svih emigranata.