Srijeda, 16 veljače 2011

Brzojavi sućuti u povodu smrti nadbiskupa Oblaka

Zadar, 16.02.2008.

 Izraze sućuti poslali su, između ostalih, hrvatski biskupi,
 te mitropolit Jovan i rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu

 "Zajedno s Vašom nadbiskupijom, koju rese duboka vjera i snažni kršćanski korijeni, u molitvi za pokojnog nadbiskupa ujedinjuje se i čitava naša Đakovačka i Srijemska biskupija. Ponosni smo što je pokojni nadbiskup teološki studij završio u našem Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu te smo mu zahvalni za trajnu povezanost koju je njegovao s našom biskupijom, svećenicima i biskupima, a na osobit način s pokojnim biskupom Ćirilom Kosom", stoji među izrazima sućuti zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenđi i Zadarskoj nadbiskupiji koje su uputili đakovački i srijemski biskup i predsjednik HBK Marin Srakić, te pomoćni biskupi Đuro Hranić i Đuro Gašparović.

"Kao osobito dragocjen znak pokojnikove povezanosti s našom biskupijom, ostaje nam kao trajna dragocjena baština dar dijela svetog pepela spaljenog tijela mučenice sv. Stošije, zaštitnice Vaše katedrale. Nadbiskup Oblak je tu dragocjenu relikviju poklonio te je i osobno donio u konkatedralu naše biskupije, a osobito vjernici u Srijemskoj Mitrovici sačuvat će trajno svoju duboku zahvalnost za tu gestu pastirske ljubavi i podrške preminulog nadbiskupa" stoji u brzojavu sućuti đakovačko-srijemskih biskupa, izražavajući vjeru da se poštovani i dragi pokojnik po osobnom vjerničkom predanju, dugogodišnjem zauzetom svećeničkom i biskupskom služenju te konačno teškom bolesšću u potpunosti suobličio raspetom i uskrslom Kristu, Dobrom Pastiru; da je po smrti ušao u Njegovu radost i mir postavši dionikom zajedništva svetih i blaženih.

"Vjerujemo da ga je Gospodin, koji ga je obdario osobitom milošću biskupskog dostojanstva kroz 50 godina života, sada pozvao da u Nebu proslavi zlatni jubilej svog biskupskog posvećenja", pišu biskupi Srakić, Hranić i Gašparović.

"Preminuli Pastir ostat će u Požegi upamćen kao hrvatski biskup koji je od utemeljenja biskupije s velikim zanimanjem, naklonjenošću i molitvom pratio njen desetogodišnji život i djelovanje", stoji u brzojavu sućuti požeški biskup Antun Škovrčević, rekavši da je Providnost dodijelila preminulom nadbiskupu da upravo od blagdana sv. Stošije, zaštitnice nadbiskupije, do početka ovogodišnje korizme bude posebno sjedinjen s otajstvom Isusova spasonosnog trpljenja i smrti, te da bude pridružen i slavi njegova uskrsnuća.

Biskup Škvorčević podsjeća da mu je nakon listopadskog zasjedanja HBK u Gospiću
mons. Oblak  s radošću čestitao Biskupijski euharistijski kongres održan povodom
10. obljetnice utemeljenja Požeške biskupije.  Krčki biskup Valter Župan za svog bivšeg odgojitelja mons. Oblaka kaže da je u velikim kušnjama Zadarske nadbiskupije i on ponio teret dijela njenog Križnog puta.  S ganućem se sjeća kako je pokojni nadbiskup često preporučivao, u velikoj brizi za Crkvu u Hrvata, da budemo jedinstveni i složni.

Porečko pulski biskup Ivan Milovan zahvaljuje Gospodinu za plemeniti život, vjerno i zauzeto služenje nadbiskupa Oblaka Zadarskoj nadbiskupiji i cijeloj domovinskoj Crkvi. "Neka po zagovoru pokojnog nadbiskupa Gospodin trajno blagoslivlja Crkvu zadarsku u njenom daljnjem hodu i služenju u Evanđelju", ističe biskup Milovan.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izražavajući kršćansku sućut podsjeća na brojne uspomene i sjećanja s blagopokojnim nadbiskupom. Vrhbosanska nadbiskupija za vrijeme nadbiskupa Oblaka godinama je školovala svoje sjemeništarce u zadarskom sjemeništu „Zmajević" iz čega je proizašla međubiskupijska povezanost. "Osobno sam ga doživljavao u brojnim susretima dok sam bio duhovnik u tom sjemeništu. Pamtit ću njegovo povjerenje koje je gajio prema meni i otvoreno razgovarao s velikom ljubavlju prema Crkvi i sjemeništu. Kad je pošao u mirovinu, u nekoliko navrata sam ga zamolio za pomoć na području Nadbiskupije Vrhbosanske, na što se on spremno odazvao i dostojanstveno slavio svetu misu i obrede, kao što je posveta jedne župne crkve. Sa zahvalnošću se sjećam tih događaja. Sad je došlo vrijeme da svoje umorne kosti smiri u toj katedrali koju je toliko volio i u kojoj je toliko puta predsjedao svetim misama i obredima, te hranio vjerni narod Rječju Božjom", ističe kardinal Puljić.

Banjolučki biskup Franjo Komarica duhovnu blizinu Zadarskoj nadbiskupiji izražava u ime cijele svoje biskupije, osobito 12 svećenika koji su brigom nadbiskupa Oblaka i Prenđe započeli svoj hod prema svećeništvu, te redovnica koje su nekad djelovale u zadarskoj, a sad u Banjolučkoj biskupiji.  "Šest godina sam imao privilegij biti s dragim pokojnikom u istoj Biskupskoj konferenciji bivše države, te ga izbliza doživljavao kao vrlo staložena, odmjerena, jasna, savjesna, točna, marljiva i pobožna člana biskupskog kolegija. Uživao je kod braće u biskupstvu veliko poštovanje. Njegovom je smrću između nas biskupa u hrvatskom narodu otišao i posljednji član koncilskih otaca, koji su ne malo zaslužni da u našim crkvenim redovima nije bilo većih zastranjenja u provođenju koncilskih dokumenata. Zadarska će ga Crkva s pravom ubrojiti među svoje velikane i može se s pravom ponostiti što ga je imala", svjedoči mons. Komarica.

Sućut je izrazio i mostarsko duvanjski biskup Ratko Perić.  Rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan u ime Zavoda izražava sućut nadbiskupiji povodom smrti posljednjeg saborskog Oca iz hrvatske Crkve. "Pamtit ćemo ga kao čovjeka jasnih i čvrstih načela, zahtjevnog najprije prema sebi i potom prema onima koji su mu bili povjereni. Bio je neumoran na njivi Gospodnjoj sve do kraja. Stalno je radio na permanentnom uzdizanju dejecezanskog prezbiterija. Posebnu pažnju posvećivao je redovnicama. Organizirao je velike i važne crkvene i narodne obljetnice i skupove na području zadarske nadbiskupije. Marno se brinuo za očuvanje sakralne baštine. Podigao je mnogo crkava. Bio je apostol ne samo rječju nego i perom, poglavito u godinama kad je pošao u mirovinu. Svjestan evanđeoskog načela 'Ako Gospodin kuće ne gradi uzalud se muče graditelji' sav pastirski rad zalijevao je osobnim molitvama", piše rektor Bogdan.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Rimu Tomislav Vidošević sućut je izrazio u osobno i u ime svih djelatnika Veleposalnstva RH u Rimu. "Imao sam čast i sreću upoznati velikog čovjeka i nadbiskupa Oblaka u prigodi priprema nezaboravnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Hrvatskoj i našem Zadru. Razgovori i druženja s pokojnim mons. Oblakom ostat će mi u trajnom sjećanju i biti nadahnuće u ostvarivanju svega onog lijepog i dobrog što zaslužuje naša domovina Hrvatska", istaknuo je u izrazima sućuti.

Zagrebačko-ljubljanski mitropolit Srpske pravoslavne Crkve Jovan Pavlović, poručujući da Nadbiskupiji bude utjeha što je imala revnosnog služitelja oltara Božjeg, izražavajući sućut piše: "Za vrijeme moga službovanja u Dalmaciji imao sam priliku biti gost pokojnog nadbiskupa Oblaka u Zadarskoj nadbiskupiji i uvjeriti se u njegovo revnosno služenje Bogu i Crkvi u vremenu teškom za pastire Crkve".

                           Povratak                                  Home

Brzojavi sućuti nekih crkvenih uglednika i ustanova
u povodu smrti nadbiskupa Marijana Oblaka

16.02.2008.

U povodu smrti umirovljenog zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka, preminulog u
petak 15. veljače u Nadbiskupskom domu u Zadru, zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenđi
i cijeloj Zadarskoj nadbiskupiji stižu brojni brzojavi sućuti pojedinaca, crkvenih i svjetovnih ustanova.
Izdvajamo neke od brzojava uglednika iz života Crkve u kojima je opisan i lik blagopokojnog nadbiskupa Oblaka.

Riječki nadbiskup Ivan Devčić izrazio je kršćansku sućut povodom smrti tog istaknutog pastira Crkve, preporučivši mons. Oblaka  Dobrom pastiru, da ga uvrsti u svome Kraljevstvu u zajedništvo svetih pastira. Molitvu Gospodinu da ga primi među svoje svete i milosno nagradi za njegovo životno djelovanje, izražavajući sućut u ime Hvarsko-bračko-viške biskupije uputio je mons. Slobodan Štambuk.

U osobno i u ime profesora, studenata i djelatnika Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sućut je izrazio i v.d. dekana fakulteta prof. dr. Josip Baloban. "Pokojni nadbiskup bio je na poseban način povezan s KBF-om u Zagrebu, a napose s pojedinim njegovim profesorima, s kojima je surađivao do kraja svog zemaljskog života. Jednako tako bio je posebno povezan s mjesnom zagrebačkom Crkvom u koju je rado dolazio povodom najrazličitijih događaja. Na toj osobitoj povezanosti, na njegovom predanom djelovanju za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj i na njegovoj ljudskoj obazrivosti u odnosu na male i nepoznate ljude, iskrena mu hvala. Dobrom i dragom Bogu preporučamo njegovu cjelokupnu egzistenciju, a osobito njegovu neumrlu dušu", piše dr. Baloban, dodavši da upućuje molitve za tog vrijednog i marnog nadpastira.

S nadbiskupom Marijanom Oblakom, s kojim je „dijelio radosne trenutke i odgovorne dane za povijest zadarske nadbiskupije u 20. st." nadbiskupu, svećenicima i narodu Božjem kršćansku sućut praćenu molitvom izrazio je dr. Juraj Batelja, poželjevši da njegovo služenje i pastirska skrb budu na dobrobit nadbiskupije kojoj je u teškim vremenima bio budan pastir, revni učitelj kršćanskih istina i posvetitelj neumrlih duša.

Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić podsjetio je da je nadbiskup Oblak
 u HBK vodio Vijeće za pastoral iseljenika, selilaca i apostolat pomoraca. "Njegov odlazak iznenadio je dušobrižnike i vjernike iz hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, tim više što je mons. Oblak i sam više puta boravio i navješćivao Radosnu vijest Hrvatima katolicima u našim zajednicama u ovoj zemlji", piše fra Josip Bebić, izražavajući sućut u osobno i u ime svih hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnika i cijelog Božjeg puka u misijama u Njemačkoj.

                                        Povratak                                  Home

Brzojavi sućuti svjetovnih ustanova
u povodu smrti nadbiskupa Oblaka

16.02.2008.

Zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenđi  i cijeloj zadarskoj nadbiskupiji stižu brojni brzojavi sućuti pojedinaca
i ustanova iz domovine i svijeta, povodom smrti umirovljenog zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka  
preminulog u  petak 15. veljače  u Nadbiskupskom domu u Zadru.  
Izdvajamo neke od izraza kršćanskog suosjećanja koje su uputile svjetovne ustanove i institucije.

U ime Gradskog poglavarstva, svih građana Zadra i u svoje osobno ime, sućut nadbiskupu Prenđi, cijeloj nadbiskupiji i obitelji preminulog nadbiskupa Oblaka, "prijatelja svih nas", uputio je gradonačelnik Grada Zadra dr. Živko Kolega.  "Zahvalni smo našem nadbiskupu, istinskom pastiru i učitelju, koji nas je u ljubavi prema Crkvi svojim dubokim teološkim znanjem i širokom kulturom, u teškim vremenima učio rasuđivati i vrednovati povijest i sadašnji trenutak za dobro Zadra i domovine Hrvatske, te tako dao neprocjenjiv doprinos zbivanjima u Crkvi i hrvatskom narodu. Osobito cijenjen zbog svoje mudrosti, uravnoteženosti i uzornog evanđeoskog svjedočenja, nadbiskup Marijan Oblak je plodnim nadbiskupskim radom ostavio svoj veliki udio u kulturnom, duhovnom i svekolikom životu grada Zadra, a svoje ljudske napore okrunio neprolaznim susretom s Kristom. Neka mu Njegova ljubav i mir budu nagradom za vječne vjekove", piše gradonačelnik Kolega.

Brzojav sućuti uputio je i nekadašnji dugogodišnji zadarski gradonačelnik i ministar Božidar Kalmeta, u osobno i u ime članova HDZ-a  Zadarske županije. „Gubitak Božjeg poslanika, koji nas je uvijek svojim riječima i djelima približavao Bogu, duboko nas je potresla. Njegova djela ostavila su jake tragove na život cijele Crkve, zbog čega ćemo mu biti vječno zahvalni" piše ministar Kalmeta.  "Smrću mons. Marijana Oblaka izgubili smo ne samo dobrog pastira, već i velikog prijatelja knjige i dosljednog zagovornika hrvatske kulture", piše
prof. dr. Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj Nacionalne i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sućut je uputila i Družba Braće hrvatskog zmaja čiji je mons. Oblak bio počasni član, vjeran u suradnji i sa Zmajskim stolom u Zadru i sa Družbom na državnoj razini.  U ime Središnje uprave Hrvatskog kulturnog društva Napredak, svih članova i u osobno ime, sućut je izrazio predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr. Franjo Topić, između ostalog rekavši: "I u ovoj prilici želim kazati kako je pokojni nadbiskup podržavao rad Napretka u Zadru, kao i rad čitavog Napretka, na čemu mu i ovako zahvaljujem".

Izrazima sućuti pridružila su se i djeca, roditelji i djelatnici zadarskog Dječjeg vrtića za djecu s teškoćama u razvoju 'Latica', s kojima je nadbiskup Oblak održavao redovite kontakte i bio im dragi prijatelj suosjećajući za njihove posebne potrebe.

                          Povratak                                  Home

Iz života zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka

Zadar , 16.02.2008.

 Blagopokojni zadarski nadbiskup Marijan Oblak mnogo je trpio za zadarsku nadbiskupiju,
rekao je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, u posljednje vrijeme podnoseći i tjelesne boli.
Svećenička služba mons. Oblaka počela je u teškom poslijeratnom razdoblju.

"Bog me stavio u teško vrijeme, nesklono Crkvi, no osjećao sam kao da me netko nosi na krilima. Bez straha i kompleksa pred ikim vršio sam svoju dužnost", rekao je mons. Oblak
u prigodi proslave 60. obljetnice svoga svećeništva koju je proslavio u rodnom Velom ratu 2005. g. Tom prigodom je rekao i da je uvijek osjećao kako narod cijeni svećenika i biskupsku službu, da je radostan i ponesen prigodom pastirskih pohoda i krizmi.
Osjećao je vjernost i blizinu puka, pripadnost Crkvi unatoč svemu.

"U našoj dugoj povijesti, suočeni s događajima od kojih se nestaje, nestali nismo !"- rekao je jednom prigodom mons. Oblak.  Neumorni erudit, poliglot, čovjek iznimne karizme, čuvar duhovnog i vremenitog blaga, obnovitelj - tako je opisana osobnost mons. Oblaka kad mu je 2005. g. Zadarska županija dodijelila nagradu za životno djelo.  Za njegova upravljanja i njegovim zalaganjem utemeljena je dragocjena zbirka, nacionalno kulturno blago 'Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru'.  Kao mjesni ordinarij izgradio je više desetaka crkava i pastoralnih centara.  Osobita radost bila mu je uspjeh obnove samostana benediktinki
sv. Marije.

"Briga da se samostan obnovi, da se sačuva blago za kojim su drugi gramzili na razne načine, sve je ostalo u našim rukama, a pristupačno domaćoj i stranoj javnosti.  Trebalo je 20 godina borbe s ondašnjim mjesnim i republičkim vlastima da se to postigne.  Svaka izgrađena crkva čudo je Božje providnosti.  U vremenu kad Crkva nije imala stalnih prihoda Bog je uvijek providio mogućnost izgradnje i sredstva da nikad nismo bili dužni radnicima" - rekao je mons. Oblak, glagoljaš, iznimni ljubitelj i poštovatelj liturgije, što je baštinio iz djetinjstva. Bio je ponosan na liturgijsko pjevanje u rodnoj župi u kojoj je crkvu uvijek doživljavao kao "mjesto gdje se spaja Božje i ljudsko, njegova veličajnost i ljepota, osobito u liturgijskom pjevanju".   Cijeli je svećenički život liturgiju želio slaviti sveto, dostojanstveno i za to se zalagao.   Djed mu je bio dugogodišnji sakristan, s ljubavlju je i pažnjom čistio svijećnjake, uređivao crkvu, te je "izgledala kao zaručnica ukrašena za svog zaručnika",  rekao je
mons. Oblak.

I njegovo svećeničko geslo glasi: "Zavolio sam krasotu doma tvojega i mjesto gdje boravi slava tvoja".   U ranoj je dobi osjetio poziv kojeg su roditelji rado prihvatili, no bilo je materijalnih poteškoća za školovanje.  Majka je bila bolesna ...

Podršku obitelji izrazio je prof. pastoralnog bogoslovlja na VTKŠ u Splitu Mate Garković, kasniji zadarski nadbiskup.  "Ako je Božja volja nek ide, a Bog će se pobrinuti", - rekao je,
te je nakon druge molbe, jer je prvi put broj bio popunjen, primljen u Sjemenište.
Nadbiskup Oblak se zalagao za nacionalno jedinstvo, očuvanje jezika i vjere, posvjedočeno i na proslavi Branimirove godine u Ninu 1979. godine; spomen 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata kad se okupilo tisuće vjernika.

Mons. Oblak  slavio je Boga zadivljen i njegovim stvaralaštvom prirode.  Jako je volio šetati. Ekološki osvješten 2006. god. javno se zauzeo za zaštitu pomorskog dobra u njegovom rodnom Velom ratu, apelirajući Ministarstvu i nadležnima da spriječe ekološki nered bespravnom gradnjom nautičke luke.  Mons. Oblak  je autor šest knjiga: "Služitelj riječi - izbor propovijedi", "Sakramenti u crkvenoj godini, TV i radio kateheze", "Vjerujem, TV i radio kateheze o kršćanskom vjerovanju", "U ime Oca i Sina i Duha Svetoga-Prema trećem tisućljeću-Sabrana razmišljanja o Bogu Ocu u Objavi Starog i Novog zavjeta", "Karizme-crkveni pokreti-laici" te "Paul Claudel-obraćenik, diplomat, književnik".

Do zadnjih trenutaka svoje tjelesne snage pripremao je knjigu o 'Europskoj uniji i kršćanskom svjetonazoru'  na kojem je utemeljena.

                                             Povratak                                  Home