Ponedjeljak, 16. srpanj 2007.
BLAGDAN
Danas slavimo blagdan Gospe od brda Karmela.
To lijepo brdo u Palestini uz obalu Sredozemnoga mora bijaše mjesto odakle je
prorok Ilija vatreno branio vjeru u Izraelu.
U srednjem vijeku vjernici su počeli slaviti uspomenu na zaštitu Majke Božje,
što ju je Gospa pružila nosiocima karmelskoga
škapulara.
Škapular je, zapravo, komad gornje odjeće što je nose mnogi redovnici:
benediktinci, karmelićani, cisterciti, premonstratenzi.
Simbolički škapular, koji se sastoji od komadića platna, počeli su kasnije
nositi i svjetovnjaci kao znak sudjelovanja u
povlasticama i zaslugama pojedinih redova. Najpoznatiji je od tih
škapulara karmelski koji nose kao zalog posebne zaštite
Majke Božje u prvom redu karmelićani i karmelićanke, a onda i mnogi vjernici u
svijetu koji na taj način postadoše
dionicima duhovnih dobara karmelskoga reda.
Taj je red za vrijeme križarskih vojna g. 1155. osnovao križar Bertold iz
Kalabrije.
U lijepoj karmelićanskoj crkvi na brdu Karmelu u Haifi razni natpisi uklesani u
mramor još i danas svjedoče o postanku
karmelskoga reda. Novoosnovani je red doživio bujan procvat za
vrijeme svoga trećega generala sv. Šimuna Stocka,
koji je upravljao karmelićanskom zajednicom od 1242-1262. Tome se
generalu pripisuje i nošenje škapulara, odjeće
koju je redu kao zalog svoje zaštite dala sama Presveta Djevica Marija.
Jednoj privatnoj objavi pripisuje se i tzv.
"subotnja povlastica", a koju je g. 1322. potvrdio papa Ivan XXII.
Povlastica se sastoji u tome da će Gospa nosioce njezina
škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze što iz prihvaćanja
škapulara proizlaze, prve subote nakon smrti izbaviti iz
čistilišnih muka. Povijesna je činjenica da su pape
nosiocima karmelskoga škapulara podijelile mnoge oproste.
U Svetom pismu, u Knjizi proroka Izaije, govori se o pustinji u kojoj je
"dana divota Karmela" (Iz 35,2),
da "vidi slavu Jahvinu, divotu Boga
našega".
Te ćemo riječi razumjeti iz samoga značenja imena
"Karmel" - To ime znači "plodna vrtna zemlja".
Kad palestinski hodočasnik prolazi kraj divnih karmelskih nasada, onda mu je za
to brdo takav naziv posve opravdan.
Tumači Svetoga pisma misle stoga da je Karmel slika prisutnosti pravoga Boga,
slika ljupkosti i plodnosti njegove milosti,
slika Djevice Marije, osobe što je nepodijeljena srca sva pripadala Bogu.
Ona, osjenjena Duhom Svetim, postade mjestom,
u kojem se Božja prisutnost na osobit način očitovala na blagoslov svima onima
koji "gladuju i žeđaju za pravednošću".
Slaveći danas Gospu od brda Karmela dobro je da mislimo baš na tu stvarnost.
Kao sveto brdo Karmel je slika i naročite Božje blizine.
Najveći mistik i naučitelj iz karmelskoga reda sv. Ivan od Križa
dao je naslov svome djelu, u kojem je sadržana uputa kako će čovjek naći Boga,
Uspon na brdo Karmel.
Za njega taj uspon u prvom redu znači oslobođenje od svega onoga što
nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine
bez žrtvovanja osjetnih stvari. Ne dolazi se do kontemplacije Boga
ako srce nije što više očišćeno od svega onoga
što nije Bog.
Zanimljiva je činjenica kako jednostavan puk voli pobožnost prema
Karmelskoj Gospi i kako rado nosi njezin škapular.
U prošlosti je to bilo daleko jače izraženo nego danas. Tako znamo
da je koncem XVII. stoljeća na svijetu bilo više od tisuću
karmelskih bratovština. U njima su se nalazili i mnogi
svjetovni i crkveni odličnici. Sve su te bratovštine, skupa s
karmelskim
redom, u znak zahvalnosti za zaštitu Presvete Djevice slavile s najvećom
svečanošću današnji blagdan.
Tko je primio karmelski škapular, neka ga pobožno nosi kao znak da je na osobit
način posvećen Majci Božjoj.
Noseći ga, neka moli i radi za svoje vječno spasenje, ali neka to isto čini i za
spasenje svih ljudi !
Majci Mariji - Spasiteljevoj i našoj Majci - ne može učiniti draže djelo.