Starodrevni
grad Trogir na jadranskoj obali darovao je Crkvi i hrvatskome narodu dječaka
koji je u Splitu ušao u Red sv. Dominika i studirao filozofiju i teologiju u
istome gradu. Na putovanju za Pariz jedva je izbjegao smrti (njegov suputnik je
ubijen) i nakon oporavka započeo je 1287. g. studij na Sorbonni. Nakon završetka
studija, radio je s fra Nikolom Bocassijem, generalom reda koji je kasnije
postao kardinalom i papom pod imenom Benedikt XI. On će Augustina 1303. g.
imenovati biskupom u gradu Zagrebu.Kao zagrebački biskup pokazao je izvanrednu snagu duha. Bio je teološki pisac i propovjednik. Obilazio je biskupiju i poticao svećenike na duhovni život i pastoralni rad. Reformirao je liturgiju i uveo originalni "zagrebački obred". Uveo je u katedrali zajedničko moljenje časoslova, utemeljio katedralnu školu ne samo za svećenike pripravnike, nego i za laike. Održao je bar dvije biskupijske sinode (1307. i 1314.) i sudjelovao na općem koncilu u Vienni (Francuska).
Bio je vrlo zauzeti član Hrvatskog sabora i 1318. g. predvodio je izaslanstvo episkopata u Avignon, gdje je Papi iznio probleme i poteškoće, koje je stvarao kralj Karlo Robert Anžuvinac. Kako mu kralj nije dopustio da se vrati u svoju biskupiju, Papa ga je imenovao biskupom Lucere, maloga grada u južnoj Italiji, koji je upravo bio oslobođen od Saracena. Nakon samo godinu dana biskupovanja umro je u gradu Luceri. Tijelo mu se čuva u gradskoj katedrali, a dio moći u njegovoj kapeli u zagrebačkoj katedrali.
Narod ga je odmah štovao kao sveca. Karlo, nadvojvoda kalabrijski, 1325. g. moli Papu da Augustina proglasi svetim, a zagrebački misal u to doba već ima tekstove mise njemu u čast. Blaženim ga je proglasio 1702. g. papa Klement XI.
Uz osobito pastoralno djelovanje i vrlo skromni i siromašni osobni život, Augustin se posebno brinuo za siromahe. Tako je kanoniku upravitelju katedralne škole osigurao redovita materijalna primanja, ali mu je zabranio da od siromašnih učenika traži novac, ili bilo koje usluge. Od svojih biskupskih prihoda redovito je veći dio dijelio siromasima.
Osobitu pažnju je posvećivao zdravstvu i higijeni naroda. Iz Bamberga je naručio priručnik o zdravlju, a po selima je dao kopati bunare i saditi ljekovito bilje (npr. u Vugrovcu). Povijesničar Baltazer Krčelić, kanonik, piše da je 1312. g. u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru sv. biskupa na današnjem Trgu bana Jelačića provreo izvor vode, koji je u posljednje vrijeme vrlo lijepo uređen. To je svima poznati "Manduševac".
U devetstoljetnom nizu zagrebačkih biskupa Augustin je - uz kardinala Stepinca - uzdignut na čast oltara, a vodi se postupak za njegovo proglašenje svetim.